Džombić: Investiciono-razvojna banka nije koristila mjeru prinudne naplate

Vještak Aleksandar Čolić, iznoseći rezultate finansijske analize, rekao je da je postojao interni akt IRB-a koji je definisao šta se dešava u slučajevima kada dođe do problema sa otplatom kredita.

“Našim nalazom smo pobrojali hronologiju događaja i dali smo mišljenje da nije urađeno sve kako je tim aktom propisano. Utvrdili smo da su postojale dvije vrste mjera – sporazumne i prinudne. Sporazumne mjere predviđaju radnje kao što je slanje opomena, i IRB je to radio, ali nisu koristili mjeru prinudne naplate”, kazao je Čolić.

On je dodao da je analiza koju je radio utvrdila da je ukupna imovina preduzeća “Energolinija”, “Alusil”, “Alumina” i “Mehanika” vrijedila 298 miliona i 282 hiljade maraka, a da je neto vrijednost pomenute imovine bila veća od 145 miliona maraka, kao i da je bila dovoljna za otplatu kredita.

“Neto imovina je sedam puta veća od neplaćenog dijela kredita”, rekao je Čolić, uz napomenu da je i kod otvaranja stečajnog postupka u “Energoliniji” iz Zvornika imovina tog preduzeća procijenjena na 59 miliona maraka.

Prema njegovim riječima, trenutna potraživanja IRB-a po osnovu kredita “Energoliniji” su 24 miliona i 175 hiljada KM, a na osnovu finansijskih pokazatelja iz 2019, 2020. i 2021. godine, “Alumina” kao jemac, odnosno platac, imala je mogućnost da iz dobiti u cijelosti isplati kredit.

Čolić je svjedočio i o okolnostima obezbjeđenja kolaterala i analizama kreditne sposobnosti pomenutih preduzeća.

“U napomeni smo dodali da nismo mi radili analizu, već da smo u cijelosti prihvatili analizu koju je radio IRB. U vrijeme podnošenja prvog zahtjeva ‘Energolinija’ i ‘Mehanika’ su imale terete na određene nepokretnosti. Međutim, nakon donošenja odluka uprava pomenutih preduzeća da izuzmu te nekretnine, povećala se vrijednost pomenutih preduzeća. Stepen pokrivenosti kolaterala je bio 1,22”, napomenuo je Čolić.

Kako je Čolić kazao, vještačenje koje je on radio nije potpuno, jer još uvijek iz uprave “Alumine” nisu dobili finansijski izvještaj za 2022. godinu.

Džombić se tereti da je zloupotrebu službenog položaja izvršio u toku 2012. godine, kada je, prema optužnici, prezaduženoj firmi “Energolinija” iz Zvornika omogućio dobijanje kredita Investiciono-razvojne banke u iznosu od 19,4 miliona maraka, a koji nikada nije vraćen.

Kredit je toj firmi isplaćen u maju 2012. godine, a u optužnici se navodi da je oko 10,6 miliona maraka upotrijebljeno u svrhe za koje je kredit tražen, a da je ostatak iznesen iz Bosne i Hercegovine.

Suđenje se nastavlja 5. aprila.