Ovo su neki od brojnih uspjeha ostvarenih na osnovu novih sistema zaštite zviždača na Zapadnom Balkanu i u Moldaviji. Dok se većina drugih regiona bori za zaštitu građana boraca protiv kriminala od štetnih učinaka, Istočna Evropa je bez puno buke postala lider u ovom novom i izazovnom polju.

“Gradimo snažnu mrežu podrške koja ohrabruje zviždače da progovore. Tako da imamo povećan broj prijava zviždača koje dobijamo,” kaže Boris Vukašinović, zamjenik direktora Agencije za sprečavanje korupcije Crne Gore. “To znači da se povjerenje u našu agenciju povećava.”

“Vrlo smo ohrabreni ovim napretkom, ne samo u Crnoj Gori nego i u susjednim zemljama”, navodi Vukašinović, jedna od osoba u regionu koja ima najviše iskustva sa slučajevima zviždača. “Nastavljamo sa unapređenjima, tako da zviždači mogu nastaviti da pomažu u čuvanju javnog interesa i promoviraju integritet.”

Svih šest jurisdikcija Zapadnog Balkana, kao i Moldavija, sada imaju uspostavljene zakone i sisteme za zaštitu zviždača. To znači da ove jurisdikcije imaju uspostavljene formalne procedure za primanje i istragu po pitanju pritužbi o odmazdama, uloženim od strane službenika koji prijavljuju povrede dužnosti na poslu. Mada se na ovome još radi, postignut je značajan napredak tokom posljednjih nekoliko godina.

Bez ovih procedura, osobe koje rade za javne ustanove i privatne kompanije ne bi se imale kome obratiti, ukoliko budu kažnjene radi prijavljivanja povreda dužnosti. Istraživanje pokazuje da do 90 posto zaposlenika bude otpušteno, degradirano ili uznemiravano, ukoliko otkriju skrivene dokaze korupcije. Osobe koje rade na slučajevima zviždača osiguravaju dodatni sloj zaštite i podrške.

Da bi se ovo sagledalo u širem kontekstu, treba naglasiti da je preko 55 zemalja širom svijeta usvojilo zakon o zviždačima – pa ipak svega pregršt zemalja uspostavilo je specijalizirane urede za zviždače. Mnoge zemlje za koje se smatra da imaju nizak nivo korupcije i dobro razvijene institucije, usvojile su zakone o zviždačima, ali su učinile malo ili ništa da ih sprovedu u djelo.

Koristan projekat

Na Zapadnom Balkanu i u Moldaviji su javni službenici dobili podršku u svom radu od strane Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI), međuvladine organizacije sa sjedištem u Sarajevu. Ova pomoć je osigurana putem RAI projekta koji finansira Evropska unija, pod nazivom “Prekinimo šutnju“.

Među jurisdikcijama koje su pokazale mjerljiv napredak je i Moldavija, gdje je pomaganje zviždačima dužnost Ureda ombudsmana. “Cijenimo podršku koju smo dobili od stručnjaka RAI-a u implementaciji našeg novog mehanizma za zviždače”, kaže Ada Şimon, šefica Ureda za upravljanje i istragu pritužbi iz agencije.

“Našim zaposlenicima su bile korisne konkretne informacije i smjernice, te su se upoznali sa dobrim praksama drugih zemalja po pitanju dodjeljivanja zaštite i garancija zviždačima”, dodaje Şimon.
Sa Şimon se slaže i jedna od njenih kolegica iz Albanije. “Najvažnije je to što je projekat pomogao našoj instituciji da bolje razumije ranjivu poziciju zviždača i kako im bolje pomoći i zaštititi ih”, Mirela Gega, savjetnica u kabinetu Visokog inspektorata za prijavu i reviziju imovine i konflikta interesa Albanije.

Osobe koje rade na slučajevima zviždača posjeduju više znanja i spremnije su pomoći građanima, navodi Gega, a agencija unapređuje napore u smislu informiranja i educiranja javnosti. Albanija je sada u boljoj poziciji da osigura da njene politike po pitanju zviždača budu usklađene sa novim EU pravilima, što će, kako navodi, pomoći ovoj zemlji sa integracijom u EU.

Prava promjena

Danas svaka jurisdikcija u regionu ima obučene javne službenike ili sudije za ove slučajeve, te sve više djeluju u korist zviždača. To pokazuje da politički lideri rade na tome da se promijeni percepcija o građanima čuvarima u smislu toga da se oni nalaze na pravoj strani pravde, a ne da se radi o “špijunima” ili “doušnicima”.

“Ove jurisdikcije su poduzele teške prve korake kako bi vlastite građane uključile u antikorupcijske napore. Građani su odgovorili na ovu priliku podnoseći stotine prijava”, zaključuje se u izvještaju iz 2022. koji je izradila Koalicija za zaštitu zviždača Jugoistočne Evrope.

“To potvrđuje mnoge dugogodišnje tvrdnje iz regiona – korupcija i povrede dužnosti su stvarni problemi, građanima je stalo do ovih problema i mnogi ljudi su voljni da prijave kršenja bez obzira na rizike”, navodi izvještaj.

Poput svih regiona, i Jugoistočna Evropa još uvijek ima prostora za dodatna poboljšanja. Ne dobiju pravnu zaštitu svi službenici koji se za nju prijave, a razlozi zbog kojih se to dešava nisu uvijek jasni. Jedna poznata barijera je da, sa izuzetkom Bosne i Hercegovine, ne postoje mehanizmi koji bi zviždače koji su postali žrtve vratili na njihovo radno mjesto, osim putem suda.

Također, jurisdikcije sa Zapadnog Balkana ne objavljuju potpune informacije o tome zašto neki zahtjevi za zaštitom budu odobreni, a neki odbijeni. Niti objavljuju informacije o kompenzacijama isplaćenim službenicima koji postanu žrtve. Uz saradnju eksperata i organizacija civilnog društva, službenici rade na otklanjanju ovih nedostataka.

Mark Worth je osnivač Whistleblowing International (Međunarodne organizacije zviždača), Evropskog centra za prava zviždača, Koalicije za zaštitu zviždača Jugoistočne Evrope i programa zviždača u Transparency International. On je međunarodni saradnik advokatske firme za prava zviždača Kohn, Kohn & Colapinto u Washingtonu, DC. Bio je član Ekspertske grupe UNODC-a za zviždače i član osnivačkog odbora Platforme za zaštitu zviždača u Africi. Živi u Hagu.