Bužimkić i ostali: Predložene mjere zabrane optuženima za zločine u Bosanskoj Krupi

Tužiteljica Marijana Čobović prezentovala je prijedlog mjera zabrane za optužene Senada Bužimkića zvanog Grga, Rizaha Fajića zvanog Faja, Almira Sefića, Ermina Kadića, Amira Patkovića zvani Pače, Irfe Velagića zvanog Mekenzi i Suada Nesimovića.

Mjere zabrane podrazumijevaju oduzimanje putnih isprava, zabranu putovanja i napuštanja teritorije Bosne i Hercegovine, te zabranu sastajanja sa svjedocima navedenim u optužnici. Ove mjere zabrane Državno tužilaštvo traži zbog postojanja mogućnosti da osumnjičeni pobjegnu i zbog uticaja na svjedoke.

Tužiteljica je navela da su svjedoci većinom bivši saborci optuženih, koji su podložni uticaju i promjenama iskaza.

“Prema izjavi svjedoka… njega je prije davanja iskaza zvao optuženi Suad Nesimović i prijetio mu“, rekla je tužiteljica Čobović.

Ona je navela da se mjera zabrane putovanja najviše odnosi na optuženog Kadića, koji živi i radi u Austriji, te Nesimovića koji je privremeno zaposlen u Sloveniji.

U optužnici se navodi da su pripadnici Armije BiH – prilikom napada na položaje Kobiljnjaka, Osmače i Ćojluka na području Bosanske Krupe od polovine maja do polovine jula 1995. – zarobili najmanje 25 pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS).

Neposredno nakon zarobljavanja i onesposobljavanja za borbu, početkom jula 1995. ubijeno je šest pripadnika VRS-a, dok su preostali – njih najmanje 21, koji su zarobljeni u rejonu Ćojluka – zatvoreni i držani u vojnom pritvoru u mjestu Pištaline, u kojem su mučeni i koji je obezbjeđivala Vojna policija 511. slavne brigade. Tijela ubijenih, kako stoji u optužnici, razmijenjena su početkom decembra 1995. u mjestu Koprivna u općini Sanski Most.

Odbrane optuženih su se usprotivile prijedlogu Državnog tužilaštva, navodeći da mjere zabrane nisu konkretizirane te da težina krivičnog djela, moguće sankcije i svjesnost optuženih da se protiv njih vodi postupak ne mogu biti relevantni dokazi za uvođenje mjera.

Branilac optuženog Kadića, Hasan Veladžić, rekao je da njegov branjenik ne želi državljanstvo Austrije i da ga sada ne može ni dobiti jer je pokrenut postupak.

On je, u zamjenu za mjeru zabrane putovanja, predložio Sudu BiH i Državnom tužilaštvu jemstvo za kuću optuženog te nalaz vještaka o procjeni vrijednosti kuće, čemu se tužiteljica usprotivila, navodeći da se radi o težoj mjeri od one koja je predložena.

Veladžić je naveo da je njegov branjenik lošeg zdravstvenog stanja, da nema zdravstvenu zaštitu u BiH, te da bi uvođenje mjera zabrane putovanja značilo oduzimanje prava optuženog na liječenje.

Branilac optuženog Nesimovića, Damir Beglerović, naveo je da je njegov branjenik vezan za BiH jer mu tu živi supruga i sin, te da se brine o bolesnom ocu.

Kada su u pitanju prijetnje svjedoku koje je tužiteljica navela, Beglerović je rekao da je to samo izjava svjedoka i da ne postoji krivična prijava u policiji koja potvrđuje njegove navode.

Odbrane su zatražile od Suda BiH da odbije prijedlog Državnog tužilaštva kao neosnovan.

Odluka o prijedlogu Tužilaštva bit će donesena naknadno.