Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.


Đuro Matuzović (u sredini) iza branioca Vlade Adamovića. Foto: BIRN BiH

Na poziv prvooptuženog Đure Matuzovića, svjedočio je Slavko Matić, koji je bio načelnik Štaba 104. brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Bosanskom Šamcu, a poslije rata parlamentarac.

On je kazao da je u jesen 1991. formirana Operativna grupa “Istočna Posavina” u Slavonskom Brodu, a da im je, s razvojem ratnih dejstava, Hrvatska ponudila pomoć u organizaciji odbrane i logistiku.

“Bili smo odsječeni. Ako smo htjeli obraniti prostor, morali smo slušati”, kazao je Matić.

On je kazao da je u maju 1992. došao pukovnik Željko Kalić iz Hrvatske vojske i u Orašju održao sastanak sa čelnicima 104., kao i 106. brigade, čiji je komandant bio Matuzović. Dodao je da je formirano istureno komandno mjesto (IKM) na čijem je čelu bio Kalić, a kojem su bile potčinjene 104. i 106. brigada, kao i Vojna policija.

Matić je kazao da se Kalić na toj poziciji zadržao oko mjesec, a da ga je zamijenio Franjo Čebić, koji je imao iste ingerencije. On je naveo da je s Kalićem došla i jedinica veličine jedne čete.

Tužioca Milanka Kajganića interesovalo je da li je svjedok vidio naređenje o postavljenju Kalića. On je rekao da im je on to usmeno prenio na sastanku, kazavši da ga je poslao pukovnik Vinko Štefanek, komandant Operativne grupe “Istočna Posavina”.

Svjedok je naveo da su se Kalić i jedinica s kojom je došao osjećali nadmoćno i da je bila riječ o ljudima koji su već bili prošli ratište i bili iskusniji i bolje naoružani. Komanda 104. brigade, kako je naveo, bavila se operativnim stvarima, ali značajnije aktivnosti nije mogla preduzimati bez IKM-a. Dodao je da je iznad IKM-a bila Operativna grupa “Istočna Posavina”.

Matić je potvrdio svoj potpis na molbi za dodjeljivanje zatvorenika iz decembra 1992. koja je bila upućena Operativnoj zoni “Bosanska Posavina”, na čijem je čelu bio Matuzović. Rekao je da su od jeseni 1992. imali velike probleme nakon pada više gradova, te su mobilisali i maloljetnike i žene koje su to željele.

“Naravno da smo koristili i onaj dio zatvorenika da pomognu u kopanju tranšeja”, rekao je svjedok, dodajući da su te radove obavljali i njihovi ljudi.

Tužilac je predočio još dva dokumenta o korištenju zatvorenika za obavljanje radova, koji su iz 104. brigade upućeni Operativnoj zoni, pitajući ga zbog čega u zaglavlju nije bio naveden IKM, ako je bio pretpostavljen.

Matić je rekao da se Operativna zona odnosila na prostor Posavine, a da su im iz IKM-a odobrili da mogu direktno komunicirati s Vojnom policijom. Odbrane su u ovom dijelu ispitivanja iznosile brojne procesne prigovore, ukazujući da se u dnu tih dokumenata navodi da ih treba dostaviti Vojnoj policiji.

Za progon srpskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem, mučenjem, silovanjima i drugim radnjama počinjenim u Orašju – s Matuzovićem su optuženi Ivo i Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Blažanović, Mato i Anto Živković, Stjepo Đurić i Mirko Jurić. Prema optužnici, oni su zločine počinili kao pripadnici komandnih struktura HVO-a, te vojne i civilne policije u Orašju.

Svjedoka Matića direktno je ispitala i Odbana Marka Blažanovića. Svjedok je rekao da je Blažanović bio načelnik obavještajne službe u 104. brigadi i da nikada nije mijenjao komandanta kada bi bio odsutan.

Na predočavanje dokumenta potpisanog za komandanta, svjedok je rekao da ne zna čiji je potpis.

Suđenje se nastavlja 22. februara.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao