Čaušević: Dodatna pojašnjenja vještaka finansijske struke
Miloš Grujić, vještak finansijske struke, naveo je da je po naredbi Državnog tužilaštva nalaz uradio tokom prvostepenog postupka protiv Čauševića za period od 2006. do 2012. godine na osnovu dva finansijska izvještaja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) iz 2012. i 2013. godine.
Kako je rekao, u ovom periodu na računima porodice Čaušević bilo je 952.339,00 KM prihoda, koje su legalno ostvarili.
Vještak je naveo kako su Čaušević i njegova supruga imali osam računa u različitim bankama, te da su često novac prebacivali s transakcijskog na račune oročene štednje.
“Bilo je prebacivanja novca s banke na banku, bilo je i većih uplata i isplata, ali nisam došao do informacija o čemu se konkretno radilo”, kazao je vještak, te naveo kako je jedne prilike iznos od 100.000 KM prebacio na račun sina.
Naveo je vještak i kako je supruga optuženog, Aida, imala račune u bankama, ali da je do 2008. godine imala samo jedan račun, a kasnije još sedam.
“Ona je na tim računima imala prihode od izdavanja nekretnina”, objasnio je vještak te dodao kako je i ona imala račune sa oročenim sredstvima.
Kada je u pitanju kupovina nekretnina, predmetom optužnice je 11 nekretnina, koje su, prema tvrdnjama Tužilaštva BiH, plaćene 1,1 milion KM.
Na osnovu notarskih ugovora, vještak je rekao da u nekim ugovorima stoji kako će ugovoreni iznos za nekretninu biti ili je već uplaćen u gotovini, a da se tek u nekoliko ugovora navode bankarske transakcije.
Tužilac Dubravko Čampara naveo je kako se rekapitulacijom svih sredstava vidi nesrazmjer između prihoda i kupljene imovine u iznosu oko milion maraka.
“Nesrazmjer između legalnog i potrošenog je 516.000 KM”, kazao je vještak.
Optuženi Čaušević pitao je vještaka zašto nije naveo u izvještaju da je u više banaka imao oročenu štednju, na što je vještak odgovorio da nije imao uvid u tu dokumentaciju.
“Ako ste se vodili samo onim što se nalazi u finansijskom izvještaju SIPA-e, tvrdim da ste me oštetili za 655.000 maraka”, rekao je Čaušević te pitao vještaka kako je mogao raditi vještačenje za 2007. godinu ukoliko nema knjigovodstvenu dokumentaciju.
“Postoje izvještaji banaka, a banka, i ako propadne, obavezna je čuvati deset godina dokumentaciju”, kazao je vještak.
Čauševićev branilac Seid Sultanić naveo je kako su izvještaji na osnovu kojih je vještak uradio nalaz i mišljenje dokazi Državnog tužilaštva, te da u ovom predmetu nema naredbe o provođenju istrage za krivično djelo “pranje novca”.
Predsjedavajući Apelacionog vijeća Hilmo Vučinić rekao je kako je Čaušević 2017. godine ispitan u okviru istrage kao osumnjičeni i za pranje novca, te da je tokom ispitivanja bio saglasan da bude ispitan bez prisustva branioca.
Tužilaštvo BiH tereti Čauševića da je oko 1,4 miliona maraka nezakonito stečenog novca stavio u legalne tokove – kupovinom više stanova i poslovnih prostora u centru Sarajeva, kao i nekoliko njiva.
Sredinom 2021., Sud Bosne i Hercegovine osudio je Čauševića na jedinstvenu kaznu od devet godina zatvora za primanje dara i drugih oblika koristi te pranje novca.
Apelaciono vijeće je u oktobru 2022. godine ukinulo dio presude kojom je Čaušević bio proglašen krivim za pranje novca i kojom mu je bila oduzeta protivpravno pribavljena imovinska korist, te je određen novi pretres pred Apelacionim vijećem BiH.
Nakon ukidanja dijela presude, u postupak je uključena i Čauševićeva supruga Aida na osnovu zakonskih odredbi koje predviđaju da se, prilikom oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, na pretres poziva osoba na koju je imovinska korist prenesena.
Naredno ročište je zakazano za 17. februar.
