Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Prostor bivšeg logora “Trnopolje” u Prijedoru. Foto: BIRN BiH

Optužnica je podignuta protiv Slavka Puhalića, Željka Rudaka zvanog Deba, Dragana Škrbića, Dragoje Čavića, Rajka Damjanovića i Dragomira Šaponje.

Prema saopćenju Tužilaštva BiH, njih šestorica se terete da su za vrijeme širokog i sistematičnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Prijedora i okoline – i to Puhalić kao isljednik i zamjenik upravnika logora “Trnopolje” i nadređena osoba svim stražarskim smjenama, a ostali u statusu stražara u logorima – učestvovali u izvršenju udruženog zločinačkog poduhvata, vršili progon na diskriminatorskoj osnovi, po nacionalnoj, političkoj i vjerskoj pripadnosti.

U optužnici se navodi da su u prijedorskim logorima “Trnopolje”, “Keraterm” i “Omarska”, formiranim tokom 1992. godine od prijedorskog Kriznog štaba i drugih civilnih i vojnih vlasti, nezakonito zatvarani civili – muškarci, žene, djeca i starije osobe bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, njih više od 30 hiljada.

“Žrtve su, s ciljem progona s područja Prijedora, podvrgavane prisilnom i protivzakonitom zatvaranju u logorima, mučenju, silovanju i seksualnom i drugom zlostavljanju, ubistvima, prisilnom odvođenju i nestanku, a stražari su svojim ulogama pomogali i doprinijeli počinjenju navedenih zločina, kao i direktno vršili pojedina nečovječna djela prema zatvorenim civilima“, navodi se u saopćenju Tužilaštva.

Puhalić i ostali se, između ostalog, terete za silovanje najmanje deset žena i djevojaka, među kojima su bile i maloljetne osobe, od kojih je jedna od posljedica zlostavljanja preminula, a kod dvije žrtve silovanje je prouzrokovalo prisilnu trudnoću i porod.

Od posljedica zlostavljanja je, prema Tužilaštvu, najmanje 21 zatvorenik preminuo, a petorica su prisilno odvedena u nepoznatom pravcu, te im se od tada gubi svaki trag i njihova tijela do danas nisu pronađena.

BIRN BiH je ranije objavio istraživanje u kojem su analizirane haške presude za zločine počinjene na području Prijedora, kao i dokumenti korišteni prilikom sudskih procesa, te se u presudama navodi da je “Trnopoljem” upravljao Slobodan Kuruzović, komandant štaba Teritorijalne odbrane, a da mu je jedno vrijeme pomagao Slavko Puhalić.

Naši novinari tada nisu mogli stupiti u kontakt sa Puhalićem, ali je on ranije, kao svjedok Odbrane na suđenju Radovanu Karadžiću,  izjavio da je u prvo vrijeme u “Trnopolju” bilo pojedinačnih slučajeva zlostavljanja, prije nego što je tamo uvedeno vojno obezbjeđenje. Karadžić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora i zbog zločina na području Prijedora.

Među osobama protiv kojih su haški tužioci podigli optužnice za zločine u prijedorskim logorima bio je i Dragomir Šaponja, ali su kasnije optužnice povučene.

Šaponja je tada u razgovoru sa novinarima BIRN-a rekao da je na internetu pročitao da je optužba protiv njega povučena, kao i da je u Banjoj Luci dao izjavu haškim istražiocima, no nije mogao precizirati koje godine.

“Ja sam dao svoju izjavu i poslije te izjave Haški sud je odustao od te optužnice”, rekao je tada Šaponja, kao i da ga nisu kontaktirala domaća tužilaštva.

Tužilašvo je najavilo da će navode optužnice dokazivati pozivanjem 180 svjedoka, od čega 21 uz dodijeljene mjere zaštite, tri stručna vještaka i prilaganje više od 900 dokaznih materijala.

Najčitanije
Saznajte više
Napadač na novinara Mirzu Derviševića pravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora
Apelacioni sud Brčko distrikta pravosnažno je osudio Bojana Radovanovića na kaznu zatvora od tri mjeseca zbog nanošenja lake tjelesne povrede i ugrožavanja sigurnosti novinaru Mirzi Derviševiću.
Performans članova i članica Organizacionog odbora šeste Bh. povorke ponosa. Foto: Detektor
Performansom najavljen slogan “Ljubav je zakon“ ovogodišnje bh. povorke ponosa 14. juna
Performansom ispred Državnog parlamenta, Bh. Povorka ponosa pozvala je građane da se 14. juna pridruže u borbi za pravdu i ukazala na višegodišnji ignorantski i diskriminirajući pristup države prema pravima LGBTIQ+ zajednice.
U Kiseljaku ekshumirani posmrtni ostaci dvije žrtve