Analiza

Državno tužilaštvo podiglo samo jednu optužnicu za visoku korupciju u 2022.

Sud i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Državno tužilaštvo podiglo samo jednu optužnicu za visoku korupciju u 2022.

29. Decembra 2022.11:54
29. Decembra 2022.11:54
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tokom 2022. podiglo je samo jednu optužnicu za visoku korupciju, dok se u odnosu na ranije godine nastavio trend smanjenja broja optužnica, pokazuju podaci koje je prikupio BIRN Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Osam optužnica protiv 19 osoba odnosi se na svega tri državne institucije i to je najmanji broj optužnica podignutih u posljednje tri godine.

Kao i prethodne 2021., kada je Kajganić krajem godine preuzeo mandat nakom smjene Tadićeve, državni tužioci su podigli svega jednu optužnicu za visoku korupciju.

Emsad Dizdarević iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini, organizacije posvećene borbi protiv korupcije, napominje da se u 2022. godini nastavio zabrinjavajući trend smanjenja broja optužnica za korupciju. 

“To definitivno nije poruka koju pravosuđe u BiH treba da šalje kao odgovor na sveprisutnu sistemsku korupciju u zemlji”, kaže Dizdarević.

Jedinom ovogodišnjom optužnicom za visoku korupciju obuhvaćeno je šest osoba, koje su optužene zbog koruptivnog djelovanja tokom konkursa za zaposlenje u Graničnoj policiji, nezakonitog zahtijevanja i primanja velikih iznosa novca od kandidata u procesu, kao i drugih povezanih kaznenih djela.

Optuženi su Rejhan Raković, uposlenik Granične policije BiH i predsjednik Komisije za provođenje procedure konkursa za prijem uposlenika, Ensar Salčinović, uposlenik Granične policije BiH, Kenit Čakić, Armin Otuzbir zvani “Pipa”, Mirza Ramljak i Ivica Sabljo, uposlenik Granične policije BiH i član Komisije za provođenje procedure konkursa za prijem uposlenika.

Kako je saopćeno iz Tužilaštva BiH, istragom je utvrđeno da su optuženi zahtijevali i primali od kandidata novac u iznosu od deset do 30.000 maraka, kako bi u okviru svojih ovlasti pogodovali njihovom prolasku na konkursu i uposlenju u Graničnoj policiji.

U međuvremenu, Ramljak i Sabljo su pristali na sporazum s Tužilaštvom, te je Ramljak osuđen na šest mjeseci uslovno, dok je Sablji izrečena uslovna kazna od godinu dana te novčana kazna od 6.000 maraka.

Za četvrtak, 29. decembra ove godine, pred Sudom BiH zakazano je ročište za razmatranje sporazuma o priznanju krivnje u odnosu na optuženog Otuzbira.

Tokom ove godine bio je veliki broj hapšenja za korupciju, među kojima su dva za visoku korupciju koja se odnose na osumnjičene Dragana Šojića, direktora Službe za zajedničke institucije BiH, i Miloša Lučića, državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice. 

Do trenutka objave ovog teksta optužnice protiv njih nisu bile podignute.

Glavni državni tužilac Milanko Kajganić na kraju prošle godine je za BIRN BiH rekao kako u 2022. očekuje značajan pomak u procesuiranju korupcije.

“Tužilaštvo BiH i Odsjek za korupciju pokrenuli su ozbiljan zamajac u svom radu, a ti rezultati će se još bolje vidjeti u budućnosti”, kazao je Kajganić.

On na kraju ove godine nije zbog obaveza mogao odgovoriti na pitanja o malom broju podignutih optužnica za korupciju u njegovoj prvoj godini mandata na čelu Tužilaštva BiH, ali je do kraja godine najavio još optužnica.

“Tako da ću detaljnije na sva pitanja moći odgovoriti početkom januara, dok ćemo našim izvještajem o radu detaljno analizirati postignute rezultate”, odgovorio je u pisanoj formi Kajganić.

Loš odgovor na sveprisutnu korupciju u državi

Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH. Foto: BIRN BiH

Prema podacima koje je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) prikupila, Tužilaštvo BiH je u toku 12 mjeseci ove godine podiglo ukupno osam optužnica protiv 19 osoba. Kao i prethodne, najveći broj se odnosi na policijske službenike Granične policije BiH. Prema službenoj stranici Tužilaštva, u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju radi 30 tužilaca, od kojih je jedan suspendovan. 

Emsad Dizdarević, program menadžer Transparency Internationala u BiH, za BIRN BiH kaže da se, prema ovim podacima, može zaključiti da nije bilo napretka u procesuiranju visoke korupcije.

“Međutim, posebno je zabrinjavajuće da je ovaj trend samo nastavljen u odnosu na prethodne godine, dakle nema konkretnih pomaka u procesuiranju korupcije, a posebno visoke korupcije, te je broj slučajeva koje vodi Tužilaštvo BiH konstantno na jako niskom nivou”, pojašnjava Dizdarević.

Milanko Kajganić je u oktobru prošle godine imenovan za vršioca dužnosti, a 20. oktobra ove godine imenovan za glavnog tužioca Tužilaštva BiH i na predstavljanju programa rada, osvrćući se na rad Posebnog odjela za organizirani kriminal, korupciju i privredni kriminal, rekao je da nije opterećen statistikom, već kvalitetom optužnica. 

Tada je naveo da je u fokusu rada borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, te da će do kraja godine biti nekoliko značajnih optužnica u ovim krivičnim djelima.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić također smatra da je broj podignutih optužnica za visoku korupciju mali u odnosu na mandat Tužilaštva BiH. Ona se nada da to nije trend, već posljedica internih problema koje je Tužilaštvo imalo u proteklom periodu.

“Pri tome prvenstveno mislim na imenovanje rukovodioca, ali i činjenicu da je nekoliko njihovih tužitelja suspendovano zbog istraga ili krivičnih postupaka protiv njih, pojedini su stavljeni na crnu listu. Nadam se da će se statistika u idućoj godini promijeniti”, kaže Radić-Dragić.

Ona dodaje da statistika o broju optužnica i tužilaca daje zaključak da nisu svi tužioci podigli optužnicu i da to ne zvuči realno.

Evidentan je pad optužnica koje se podižu za koruptivna krivična djela u odnosu na prethodne dvije godine. Tokom 2020. godine podignuto je 12 optužnica protiv 22 osobe, a godinu kasnije, odnosno 2021., bilo je deset optužnica, od kojih je potvrđeno devet, protiv 17 osoba.

Dizdarević kaže da se osam podignutih optužnica, uglavnom protiv niskorangiranih državnih službenika i uposlenika, ne može okarakterizirati kao ozbiljan napor i sistemski pristup procesuiranju korupcije.

“Ukoliko pogledamo trendove od 2016. godine, rezultati su na ovom ili nižem nivou, što svakako dovodi u pitanje efikasnost rada Tužilaštva BiH na procesuiranju i suzbijanju korupcije”, dodaje on.

Jedna od dvije optužnice koja se ne odnosi na uposlenike Granične policije jeste ona protiv Jasmine Bureković, uposlenice Regulatorne agencije za komunikacije BiH, koja se tereti da je počinila produženo krivično djelo “prevara u službi”. Prema optužnici, pribavila je za sebe protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 34.440 eura.

Druga optužnica koja se ne odnosi na Graničnu policiju je protiv Slobodanka Manojlovića, Lidije Lončar i Nedima Kulenovića zaposlenika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), koji se terete da su svojim radnjama, kršenjem zakona i propuštanjem dužnosti nadzora,  nesavjesno postupili u vršenju svoje dužnosti, te su pribavili protivpravnu korist za ovo pravno lice, odnosno njegovog vlasnika Željka Kukobata na temelju neplaćenog poreza u iznosu od  2.758.558,00 KM te time pričinili štetu za budžet BiH u navedenom iznosu.

Pored ova tri lica, za poreznu utaju ili prevaru optužnicom su obuhvaćeni Kukobat i Momirka Jamedžija.

Ovo je ujedno i najveći iznos pribavljene koristi za koji je Tužilaštvo podiglo optužnicu, prema podacima do kojih je BIRN BiH mogao doći. S druge strane, najmanji iznos, od 20 eura, za koji je podignuta optužnica jeste protiv Petra Mitrovića, graničnog policajca.

Prema riječima Dizdarevića, potrebno je procesuirati slučajeve korupcije bez obzira na iznos pribavljene koristi, ali je problem što je velika većina procesuiranih slučajeva ovakve ili slične vrste bez ozbiljnih korupcijskih slučajeva i otkrivanja velikih afera, kojih, bar prema onome što se može čuti u javnosti u BiH, ne nedostaje uopće.

Radić-Dragić kaže da iznos od 20 eura za pribavljenu korist ne zvuči svrsishodno, ali da treba imati na umu da je Tužilaštvu takvu situaciju nametnuo Krivični zakon BiH, koji je propisao krivična djela na državnom nivou bez ozbira na iznos novčane štete.

Jedina optužnica koja je podignuta za davanje dara policijskom službeniku Granične policije jeste ona protiv Marinka Krtinića, koji je ponudio 50 eura.

Iz Suda BiH za BIRN BiH je potvrđeno da od januara do 13. decembra ove godine nije odbijena niti jedna optužnica za koruptivna krivična djela.

Rezultati rada potvrđuju opravdanost kritika

Kemal Čaušević. Foto: BIRN BiH

U mišljenju Evropske komisije o napretku BiH za 2022. godinu se navodi da nije postignut napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. U izvještaju stoji da politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli da se iznesu s problemom široko rasprostranjene korupcije i aktivno su blokirale napredak. 

“Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno djelovati na rješavanju ove situacije. Iako je tokom izvještajnog perioda bilo nekoliko optužnica i presuda vezano za visoku korupciju, ukupni rezultati u oblasti prevencije i suzbijanja korupcije ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uticaja”, stoji u izvještaju.

Dizdarević kaže da su kritike međunarodne zajednice opravdane i da svi izvještaji koji se bave pitanjima korupcije imaju iste ili slične zaključke. 

“Tužilaštvo BiH svojim radom i rezultatima samo potvrđuje da su kritike na mjestu i da se u BiH ne procesuiraju ozbiljni slučajevi korupcije. Nadam se da će u narednom periodu Tužilaštvo BiH imati bolje rezultate i u slučajevima visoke korupcije kao odgovor na sve kritike, međutim trendovi u posljednjih pet-šest godina im definitivno ne idu u prilog”, mišljenja je Dizdarević.

Niska kaznena politika djeluje motivirajuće za činjenje krivičnih djela

Prema dostavljenim podacima iz Suda BiH i podacima BIRN-a BiH, ova institucija je tokom 2022. godine, odnosno do 13. decembra, izrekla 19 presuda protiv 30 osoba, od kojih je 13 pravosnažnih. Od broja pravosnažnih odluka, Sud BiH je osudio deset osoba na 13 godina i četiri mjeseca zatvora, dok ih je deset oslobođeno, a deset osuđeno na uslovne kazne na osam godina i osam mjeseci zatvora.

Sud BiH je 26. decembra donio nepravosnažnu presudu protiv šest lica, od kojih je jedna – Luka Hrustić – osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine zatvora zbog davanje dara i drugih oblika koristi i davanje mita.

Pravosnažno je Sud BiH presudama oduzeo nezakonitu imovinsku korist u iznosu od 576.987 maraka, dok je izrekao 35.000 maraka novčanih kazni. Najveća oduzeta imovinska korist je presuđena Kemalu Čauševiću, koji je za primanje dara osuđen na pet i po godina zatvora.

Uslovne kazne koje se izriču za koruptivna krivična djela ne djeluju preventivno i odvraćajuće prema potencijalnim počiniteljima, smatra Dizdarević.

Zaprijećena, a posebno izrečena kazna u korupcijskim slučajevima je daleko manja od potencijalne koristi za počinioca, što u određenoj mjeri djeluje i motivirajuće za činjenje ovakvih krivičnih djela, dodaje on. 

“Bez procesuiranja ozbiljnih slučajeva korupcije i izricanja drakonskih kazni, bojim se da se nivo korupcije neće smanjiti u narednom periodu”, zaključuje Dizdarević.

pastedGraphic.pngNajveća nepravosnažna presuda, od 14 godina zatvora, izrečena je Borisu Kordiću, dok je zajedno s njim Josip Kvesić osuđen na deset godina. Oni su proglašeni krivim da su kao službena lica Službi za poslove sa strancima, koristeći svoje službene položaje i ovlaštenja, iznuđivali novac od pojedinih stranih državljana na način da su donosili nezakonita službena akta i preduzimali nezakonite službene radnje, te upućivali ozbiljne prijetnje pojedinim stranim državljanima.

Ovom presudom od Kordića i Kvesića oduzeta je imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela u iznosu od 60.000 maraka.

Državni sud je od januara do 13. decembra ove godine donio šest nepravosnažnih presuda za 12 optuženih lica, od kojih su četiri osuđena na 25 i po godina zatvora, dok ih je pet oslobođeno. Tri osobe su osuđene uslovno na dvije godine i šest mjeseci zatvora. 

Oduzeta imovinska korist ovim presudama je 60.200 KM, dok je novčanih kazni izrečeno u iznosu 8.000 KM. Najveća oduzeta imovinska korist je izrečena u presudi protiv Kordića i Kvesića. 

Nakon što je Ustavni sud usvojio apelaciju Aleksandra Tucikešića i ukinuo presudu kojom je osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora zbog krivičnog djela “primanje poklona i drugih oblika koristi”, Sud BiH donio je oslobađajuću presudu.

Ustavni sud je zaključio da postoji kršenje prava na pravično suđenje.

Među izrečenim oslobađajućim nepravosnažnim presudama je i predmet u kojem su Zijad Mutap, Hasan Dupovac, Alisa Ramić, Josip Barić i Muamer Ožegović oslobođeni optužbe da su prikrivali dokaze o načinu na koji je Dženan Memić zadobio povrede u februaru 2016. godine, nakon čega je preminuo. Oni su, između ostalog, optuženi i za protuzakonito posredovanje.

Radić-Dragić smatra da je kaznena politika loša.

“Često sam kao novinarka boravila u zatvorima. Tu je mahom smještena sirotinja. Malo je osoba, ako ih uopće ima, osuđenih za korupciju. Ako ne dobiju uslovne, dobiju male kazne koje mogu otkupiti, i to i čine. Da ove kazne imaju svoju svrsishodnost ne bismo imali toliko raširenu korupciju i ne bismo imali povratnike”, zaključuje Radić-Dragić.

* Ovaj tekst obuhvata podatke o optužnicama do 29. decembra 2022. godine. Ranijih godina Državno tužilaštvo podizalo je znatan broj optužnica u posljednjim radnim danima godine.

Emina Dizdarević