Uvidom utvrđeno da je Jovanović neefikasno vodio pritvorski predmet

Ured disciplinskog tužioca. Foto: BIRN BiH

Meliha Dugalija, zamjenica glavne kantonalne tužiteljice sarajevskog Tužilaštva, navela je kako se njenom funkcijom podrazumijeva vršenje nadzora nad Odjelom za opći kriminalitet i Odjelom za maloljetnike, ali da to ne podrazumijeva nadzor svih predmeta.

Dugalija je navela kako joj je poznato postupanje tužioca Jovanovića kao postupajućeg tužioca u pritvorskom predmetu u kojem je osumnjičeni bio Mirnes Osmanović.

Ona je ispričala da ju je tokom prošle godine kontaktirala punomoćnica oštećene u tom predmetu navodeći kako je nezadovoljna komunikacijom s postupajućim tužiocem i efikasnošću njegovog postupanja.

“Jovanović je bio odsutan pa nisam mogla s njim komunicirati”, kazala je Dugalija i navela da je potom tražila dostavljanje predmeta od pisarnice kako bi ga rasporedila tužiteljicama Ivi Kurilić i Almi Džinović, a potom naložila šefici Odjela Šeili Heljić da izvrši uvid u spis.

“Prema ovom izvještaju, smatrala sam da nije bilo efikasno postupanje u predmetu i da nisu poduzete sve istražne radnje”, navela je Dugalija, dodavši kako je početna kvalifikacija u predmetu bilo “silovanje”, a da je postupajući tužilac na ročištu za određivanje pritvora naveo “spolni odnos sa nemoćnom osobom” kao kvalifikaciju.

Predmet je potom, kako je rekla, bio i pod nadzorom Federalnog tužilaštva, a nakon ponovnog obraćanja punomoćnice oštećene u vezi s postupanjem Jovanovića u predmetu, formiran je tim u kojem su bili Jovanović i Kurilić, koji su podignuli optužnicu.

Dugalija je pojasnila i proceduru u vezi s razduživanjem predmeta po povratku s ročišta navodeći kako ona nije tačno određena, ali da postoji praksa da se u spis evidentiraju radnje s ročišta, da se na korice upiše datum idućeg ročišta i da se potom predmet snese u pisarnu.

Pojasnila je i da je u slučaju odlaska na bolovanje praksa tužilaca da obavijeste šefa Odjela o pritvorskim predmetima i zakazanim ročištima, da bi se mogla uraditi preraspodjela.

Na pitanje Alema Nakića, punomoćnika tuženog, o tome da li je činjenični opis optužnice došao iz Federalnog tužilaštva, navela je kako je njega sačinio tim tužilaca, dodavši da joj nisu poznati detalji.

Navela je i kako je u predmetu koji nije spušten nakon ročišta u pisarnu, posljedica bila odgoda ročišta.

Sabina Sarajlija, glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, kazala je da je po preuzimanju funkcije upoznata s tim da su se protiv tužioca Jovanovića vodili određeni postupci i da je ranija glavna tužiteljica uspostavila mjere da rezultati budu bolji.

“Izvjestan period nije bilo pritužbi”, navela je Sarajlija pojašnjavajući da je na predmet koji je Jovanović vodio protiv osumnjičenog Osmanovića došla pritužba, nakon koje je tražila da se utvrdi činjenično stanje.

Ona je, u slučaju korištenja bolovanja, pojasnila praksu javljanja poput Dugalije navodeći kako se od tužilaca očekuje da razmišljaju o svojim predmetima.

Objasnila je da se u slučaju donošenja odluke o neproduženju pritvora ili zamjene pritvora mjerama zabrane, prema instrukciji iz 2021. godine, treba sačiniti službena zabilješka, navodeći kako je u jednom Jovanovićevom predmetu mislila da su razlozi za neproduženje pritvora loši.

Na pitanje punomoćnika Nakića da li je tužiteljica Kurilić u momentu preuzimanja predmeta protiv Osmanovića imala mentora, rekla je da se ne sjeća, te da “Saša ima više radnog iskustva”.

Ona je kazala kako o provođenju istražnih ranji u ovom postupku postoji izjašnjenje, ali da je njena procjena da nije bilo dovoljno efikasno.

Jovanović se disciplinskom tužbom tereti za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, neizvršavanje uputstava nadređenog tužioca, namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi, te ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije.
Šeila Heljić, šefica Odjela općeg kriminaliteta, navela je kako ju je 1. jula 2021. zatekao e-mail prema kojem je trebala izvršiti uvid u spis predmeta koji se vodio protiv Osmanovića i dostaviti izvještaj.

Uvidjela je, kako je rekla, da je tužilac 18. aprila 2021. godine formirao predmet, te da nakon prijedloga za produženje pritvora osumnjičenog nije preduzimao procesne radnje.

Kazala je kako je u julu ponovo preuzeo predmet i dostavio optužnicu u kojoj je uočila niz nepravilnosti i dala upute koje treba preduzeti.

“Optužnica je bila za silovanje”, navela je Heljić pojašnjavajući kako nije bilo dokaza za to krivično djelo.

Heljić je pojasnila da se KTA predmeti u dežuri formiraju kad se desi smrtni slučaj i kad tužilac prebacuje tijelo u prosekturu.

Pojasnila je i kako je instrukcija u vezi s ukidanjem pritvora ili zamjenom pritvora mjerom zabrane određena instrukcijom koju je donijela Sarajlija.

Heljić, čije svjedočenje nije završeno na današnjem ročištu, navela je da su tužioci dužni da se izjasne na apelaciju koja je podnesena Ustavnom sudu.

Svjedočenjem Heljić i drugih svjedoka glavna rasprava će se nastaviti sutra, 15. decembra 2022. godine.