Panel diskusija nakon projekcije filma “Veće od traume”. Foto: BIRN BiH
Na panel-diskusiji koja je, u organizaciji Ambasade Kraljevine Nizozemske, održana povodom Međunarodnog dana ljudskih prava s akcentom na prava žena, Jasmina Mujezinović, izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije, istakla je da u BiH nikad nije utvrđen broj osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu.
“Vi, kada razgovarate o tim osobama, kažete: ‘Procjenjuje se da u BiH ima između 20 i 50 hiljada osoba…’ Znate, razlika je i u jednoj osobi, a ne u 30 hiljada osoba. Ne pričamo ovdje samo o broju, pričamo o mogućnosti da na osnovu onoga što znamo možemo da mijenjamo zakone, radimo strategije i pravimo institucionalni okvir“, kazala je Mujezinović, dodavši da u momentu kada postoji samo procijenjeni broj osoba koje su silovane, institucije sistema to uzimaju kao opravdanje za svoj nerad.
Ona je navela da u BiH postoji vrlo mali broj presuđenih osoba za seksualno nasilje te da pravosuđe, prema mišljenju žrtava i organizacija, radi vrlo sporo, i da je nužno lobirati za efikasnost, ali i dokumentovanje zločina silovanja i seksualnog zlostavljanja.
“Postoji još jedan problem koji je vezan za sam proces suđenja, a to je nedostatak pravne i psihološke podrške za te osobe. Moramo i dalje raditi na osnivanju i osnaživanju postojećih servisa psihološke podrške jer smo već vidjeli šta znači psihološka podrška žrtava seksualnog nasilja“, kazala je Mujezinović te dodala da film “Veće od traume“, koji je prikazan u sarajevskom kinu “Meeting Point“, govori šta zapravo znači trauma i pokušaj liječenja traume.
Film “Veće od traume“ prati četiri žene – Katicu, Anu, Mariju i Đurđicu, koje su tokom rata mučene i silovane u Vukovaru u Hrvatskoj. Dokumentarni film Mirte Puhlovski i Vedrane Pribačić prikazuje njihov put do izlječenja i prolaska kroz terapiju posebno osmišljenog programa osnaživanja “Ja sam mnogo više od svoje traume“, koji im omogućava da svoje živote učine boljim, a prošlost ostave iza sebe.
Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava BiH, učešćem u panel-diskusiji podsjetila je da BiH nema zakon o zaštiti žrtava torture na državnom nivou, te da žrtve seksualnog nasilja nisu jednako tretirane i u istom položaju, pa je potrebno dodatno jačati institucije kako bi garantovale neponavljanje kroz memorijalizaciju i osigurati reparaciju svima, kao i podršku tokom sudskih procesa.
“Žrtve često kažu da ne traže (materijalnu) odštetu, već da traže odštetu u smislu memorijalizacije. Trebamo insistirati da sva mjesta na kojima se dogodilo seksualno nasilje budu obilježena“, kazala je Džumhur, dodavši da je potrebno promijeniti školski plan i program – na osnovu onoga što se dešavalo tokom rata.
Bahia Tahzib, ambasadorica ljudskih prava Kraljevine Nizozemske, mišljenja je da su filmovi i videozapisi veoma moćni mediji za bolje razumijevanje problematike seksualnog nasilja.
“Puno sam naučila samo slušajući ove priče, ali i putovanje koje su ove žene prešle. (…) To nam je dalo i mnogo uvida kakva im je podrška potrebna da se izliječe, oporave, da ponovo pronađu dostojanstvo“, kazala je Tahzib, dodavši da je na kraju filma vidljiva promjena u izrazu lica protagonistica, odnosno da su se žene koje su preživjele seksualno nasilje na kraju liječenja ozarile.
Panelom, koji je uslijedio nakon projekcije filma, moderirao je ambasador Kraljevine Nizozemske, Jan Waltmans.
