Bruno Stojić i Slobodan Praljak. Foto: EPA/Jiri Buller
U zahtjevu koji je za Stojića podnijela advokatica Senka Nožica navodi se kako on ima 68 godina, da je do podnošenja zahtjeva odslužio više od dvije trećine, odnosno skoro tri četvrtine kazne od 20 godina, te dodaje kako je njegov stav promijenjen u odnosu na 2020. godinu.
“Podnosilac zahtjeva je znatno promijenjen čovjek u odnosu na osobu kakva je bio 2020. godine i koja je predmet odluke o prethodnom zahtjevu za puštanje na slobodu”, navodi se u zahtjevu te dodaje kako Stojić priznaje težinu svojih zločina, prihvata odgovornost i izražava najiskrenije i najdublje žaljenje zbog njih.
Ovo se navodi i u pismu za koje je osuđeni zatražio da bude javni dodatak zahtjevu.
“Moja namjera je da ovim javnim i svima dostupnim pismom iskažem moje najiskrenije prihvatanje odgovornosti za sve zločine za koje sam osuđen i koji se detaljno navode u presudi”, navodi Stojić u pismu te dodaje kako naglašava da ne može biti negiranja da su njegovi zločini veoma teški.
“Potpuno sam svjestan da sam bio jedan od najvažnijih članova UZP-a, budući da sam imao kontrolu nad HVO-om i Vojnom policijom i bio sam spona između HVO-a i Vlade HZHB-a”, stoji u pismu u kojem Stojić izražava nadu da će njegovo traženje oprosta i iskreno kajanje doprinijeti pomirenju među narodima u Bosni i Hercegovini.
On je u novembru 2017. s petoricom bivših zvaničnika takozvane Herceg-Bosne osuđen na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u BiH.
Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili Stojić te bivši načelnici Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodan Praljak i Milivoj Petković. Bivši komandant Vojne policije i ministar policije Valentin Ćorić je osuđen na 16 godina, a predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.
Tokom izricanja presude, Praljak je popio tečnost, poslije čega je prebačen u bolnicu u Haagu, gdje je kasnije preminuo.
Stojić se u haškom pritvoru nalazi od 2004. godine, a odlukom Mehanizma dvadesetogodišnju kaznu služi u Austriji.
U zahtjevu koji je podnesen predsjednici Suda u Haagu Gracieli Gatti Santani navodi se kako se Stojić ne slaže da je prethodna odluka o zahtjevu za prijevremeno puštanje na slobodu bila ispravna, te da je iskoristio sve dostupne opcije rehabilitacijskog savjetovanja.
“Podnosilac zahtjeva je ozbiljno promislio o sebi, (…), odustao od prethodnog poricanja i prihvatio odgovornost i priznao svoje zločine”, stoji u zahtjevu, u kojem se dodaje kako bi Stojić u slučaju prijevremenog puštanja na slobodu boravio u Zagrebu.
Prethodni zahtjev Stojić je uputio 2020. godine, a u aprilu ove godine taj zahtjev je odbačen, s pojašnjenjem kako nema dovoljno znakova rehabilitacije koji bi opravdali njegovo prijevremeno puštanje na slobodu.
