Osumnjičeni za terorizam u Hrvatskoj ranije dijelio dezinformacije o pandemiji
This post is also available in: English
Protesti protiv vakcinisanja i odluka Vlade u cilju suzbijanja koronavirusa. Foto: EPA-EFE/ANTONIO BAT
Koštan je osumnjičen da je tokom prethodne dvije godine postupao s ciljem narušavanja osnovnih ustavnih, političkih, ekonomskih i društvenih struktura Republike Hrvatske.
Protiv njega je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu 21. novembra 2022. godine podiglo optužnicu zbog sumnje da je počinio krivično djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva – pripremanje krivičnih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.
Koštan se tereti da je preuzeo više videozapisa osobe koja je na javnim skupovima tokom 2021. godine pozivala građanstvo na rušenje aktuelne političke vlasti, te je pribavio adrese na kojima stanuju najviši predstavnici izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj, kao i direktori zavoda i bolnice.
Tužilaštvo ga tereti da je, u svrhu lišenja života i napada na tijelo nositelja aktuelne političke vlasti i društvenih struktura u Republici Hrvatskoj, pribavio fotografije kofera za prikriveno nošenje oružja te pribavio i kod sebe držao dva pištolja i dva spremnika s većim brojem municije, automatsku pušku s prigušivačem i laserskim nišanom, te veći broj pripadajućih spremnika s municijom, kao i dvije ručne bombe i dva noža.
Kako je nakon podizanja optužnice objavio Faktograf, hrvatski medij specijaliziran za provjeru činjenica, na listi koju je kreirao Koštan bio je i glavni urednik ovog medija Petar Vidov.
Ovu informaciju, kako navode, niko im nije zvanično potvrdio iako su to tražili od pravosudnih institucija u Hrvatskoj.
Ana Brakus, urednica Faktografa, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) navela je kako je ova redakcija u prethodne dvije godine prijavila desetine prijetnji smrću i fizičkim nasiljem.
“Koliko znamo, za prijetnje upućene novinarkama i novinarima Faktografa nitko još nije kazneno odgovarao”, kaže Brakus i dodaje kako su prijetnje bile učestalije kada ih povedu javne osobe koje smatraju da niko ne bi smio razotkrivati dezinformacije.
Kako kaže, ne čudi da se u takvom okruženju pojedinci uspješno radikaliziraju, te da se osjećaju pozvanim i ohrabrenim da šalju prijetnje ili planiraju počinjenje krivičnih djela.
Na Koštanovom Facebook profilu i dalje su dostupni sadržaji koji promoviraju lažne narative o vakcinisanju i pandemiji koronavirusa, a koje je ranije dijelio.
Više puta on je podijelio objave Marija Franciškovića, ranije osuđivanog za neovlašteno posjedovanje veće količine vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija pronađenih kod njega u augustu 2013. godine.
Francišković je učestvovao na brojnim protestima u Hrvatskoj, uključujući i protest u Zagrebu protiv mjera donesenih zbog pandemije koronavirusa, gdje je najavio kako će iz Hrvatske “doći otpor i svjetlo koje će pobijediti tamu” i da vidi pobjedu jedinstvenog naroda “vojnički spremnog za borbu”, o čemu je ranije pisao BIRN BiH.
Na tom protestu on je okupljene doveo do HRT-a tražeći da ga se pusti u program kako bi se obratio javnosti. On je tvrdio kako mora reći istinu da koronavirus ne postoji.
Osim objava Franciškovića, Koštan je na svom profilu dijelio i videozapise s platforme BitChute, na kojoj se promoviraju teorije zavjere i dezinformacije o javnom zdravstvu a koje se po prepoznavanju uklanjaju s drugih društvenih mreža.
Ranije istraživanje BIRN-a BiH pokazalo je da se u Hrvatskoj i BiH organizirano promovirala adresa BitChutea, platforme poznate po širenju krajnje desničarskih i ponekad direktno neonacističkih ideja. Istovremeno su se na protestima širom regiona protiv mjera povezanih s pandemijom pojavljivali pojedinci i grupe s krajnje desničarskim simbolima.
Istraživanje organizacije “Hope not Hate” ranije je ukazalo kako ova platforma postaje sve važnije središte za terorističku propagandu, te za promociju neonacizma, antisemitizma i drugih vrsta mržnje.
Koštan se tereti da je od 27. januara 2020. do 1. marta 2022. godine postupao s ciljem narušavanja osnovnih ustavnih, političkih, ekonomskih i društvenih struktura Republike Hrvatske i da je sa interneta snimao fotografije najviših dužnosnika Hrvatske i članova njihovih porodica, kao i drugih osoba iz javnog života te novinara.
