“Progovara(j)mo”: Podizanje svijesti o nevidljivim ranama i posljedicama ratnog seksualnog nasilja
Izložba “Progovara(j)mo za pravnu prepoznatljivost djece rođene zbog rata”. Foto: BIRN BiH
Predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” Ajna Jusić kazala je kako je izložba “Progovara(j)mo” nastala kao potreba da sve nevidljive rane i posljedice ratnog seksualnog nasilja konačno dobiju neki oblik u kojem možemo postati više svjesni koliko posljedica jedan takav zločin protiv čovječnosti ostavlja.
“Nadam se da ćemo danas iskoristiti priliku da se suočimo sa samim sobom i da prihvatimo da imamo obavezu da se borimo protiv nasilja i da smo odgovorni jedni prema drugima. Uvažavanje nekog drugog ili nečeg drugačijeg je ljudsko pravo koje smo se obavezali poštovati. Mislim da će izložba ‘Speaking out [Progovara(j)mo]’ pokazati da diskriminatorne prakse itekako postoje”, rekla je Jusić, dodavši kako je u julu 2022. godine Vlada Brčko distrikta priznala status civilnih žrtava djeci koja su rođena kao posljedica seksualnog nasilja.
Istog mjeseca, podsjetila je, Vlada Federacije je u proceduru uputila Nacrt zakona o civilnim žrtvama rata, koji je usvojen u Parlamentu.
Predstavnici udruženja žrtava kažu kako su poslušali političare i prekinuli šutnju, a od njih sada očekuju da urade nešto konkretno za civilne žrtve rata u Federaciji.
“Naš život, naše godine poprilično mijenjaju zakonska prava koja su predviđena Nacrtom zakona o civilnim žrtvama. Za preživjele žrtve nasilja tokom rata je jako bitno da se dodaju nova prava, kao stambeno zbrinjavanje. Zakonom o socijalnoj zaštiti i zaštiti civilnih žrtava rata ovo pravo je bilo definisano, ali se u praksi nije primjenjivalo. Biološki sat kuca”, rekla je Midheta Kaloper-Oruli, predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”, dodavši kako je žrtvama zakonom neophodno osigurati banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju, te osigurati da se snose troškovi dženaza odnosno sahrana.
U Delegaciji Evropske unije u BiH smatraju kako je na nivou države neophodno donijeti zakon o priznavanju statusa civilnih žrtava rata, naročito djece rođene zbog rata.
“Jedan od prioriteta Evropske unije jeste stvaranje okruženja koje će biti povoljno u Bosni i Hercegovini, koje će stvoriti društvo zasnovano na međusobnom razumijevanju i poštivanju. EU će i dalje raditi na ostvarenju ovih ciljeva. Kao dio toga ćemo težiti da se donese usaglašen zakon koji će jednako tretirati prava djece rođene zbog rata”, kazao je Joeri Maas iz Delegacije EU, istakavši da “pravda nije samo procesuiranje krivičnih predmeta, nego da se mora učiniti više na podršci žrtvama rata”.
Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald je pozvala Vladu Federacije da usvoji Zakon i osigura finansijske pretpostavke za njegovo provođenje.
“Ne trebamo uzimati zdravo za gotovo potrebu da govorimo o traumi i o potrebi za zakonski priznatim pravima. Za to treba hrabrost i odlučnost žena žrtava da o tome govore i da donesu promjene potrebne za njihovu i budućnost društva. Odajem priznanje Brčko distriktu za donošenje revolucionarnog zakona, koji je doveo do priznanja zakonskih prava žrtava, i ohrabrujem Vladu Federacije da usvoje zakon sa istim standardima”, rekla je Macdonald.
