Suđenje

Maksimović i ostali: Iznesene žalbe na presudu za zločine kod Zvornika

2. Decembra 2022.16:00
Tužilaštvo BiH iznijelo je žalbu na prvostepenu presudu za zločin počinjen u selu Lokanj kod Zvornika, zatraživši da se povećaju osuđujuće kazne za Mileta Vujevića, Vukašina Draškovića i Gojka Stevanovića, te Ljiljana Mitrovića, kao i da se ukine oslobađajući dio za četvoricu optuženih. Odbrane su zatražile da se potvrdi oslobađajuća presuda za Gorana Maksimovića, Slavka Perića, Raju Lazarevića i Miću Manojlovića, odnosno da se presuda preinači i oslobode ostali optuženi, ili ukine i održi novo suđenje.


Maksimović i ostali. Foto: Sud BiH 

Tužilaštvo i Odbrane iznijeli su žalbe na prvostepenu presudu Suda BiH od 25. februara 2022. kojom su, za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. u selu Lokanj kod Zvornika, na po 15 godina zatvora osuđeni Mile Vujević, Vukašin Drašković i Gojko Stevanović, dok je Ljiljan Mitrović osuđen na osam godina. Goran Maksimović, Slavko Perić, Rajo Lazarević i Mićo Manojlović su oslobođeni optužbi za napad na kolonu civila koja je iz Teočaka krenula 14. jula 1992. godine, kao i za sprovođenje i čuvanje 86 civila, od kojih je 67 ubijeno.

Tužiteljica Dika Omerović rekla je kako Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ostaje u cijelosti kod žalbi, jer smatra da je Prvostepeno vijeće pogriješilo pri utvrđivanju činjeničnog stanja, iz čega proizlaze bitne povrede odredbi Krivičnog postupka.

U odnosu na optuženog Maksimovića, kojeg je Sud BiH prvostepeno oslobodio krivice, Tužilaštvo je navelo kako je na osnovu dokaza izvedenih tokom glavnog pretresa nedvojbeno utvrđeno da je optuženi bio komandir Interventnog voda te da je, po naredbi Vinka Lazića, načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Ugljevik, izvršio u dva navrata napad na kolonu civila iz Teočaka.

Prvostepenom presudom je zaključeno da Tužilaštvo nije van svake razumne sumnje dokazalo da je Vinko Lazić izdao naredbu za napad na kolonu koju je prenio na Gorana Maksimovića, kao i da nije dokazano da je optuženi pucao na učesnike kolone, niti da je bio prisutan ili da ih je maltretirao, te da nema dokaza da je grupu civila zajedno s Mitrovićem ispitivao u komandi.

“Presuda je protivrječna, jer je dokazano van svake razumne sumnje da je Maksimović komandovao Interventnim vodom tog 14. jula, i pored toga, on je oslobođen”, navela je tužiteljica Omerović, te dodala da su činjenične navode optužnice potvrdili svi svjedoci, koji su bili pripadnici Interventnog voda.

Tužiteljica Omerović je dodala kako su svjedoci potvrdili da su vidjeli optuženog Slavka Perića kod kolone zarobljenika, te kod jame, gdje je ubijeno 67 civila.

“Prvostepeno vijeće pogrešno zaključuje da Perić nije imao kontrolu nad Lokanjskom četom”, kazala je Omerović te navela kako su svjedoci rekli u Sudu BiH da je Slavko zarobio muslimane, te ih pratio do mjesta stratišta.

Državno tužilaštvo smatra kako je i u slučaju oslobađajuće presude, u odnosu na Manojlovića i Lazarevića došlo do pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te da je Vijeće propustilo pravilno ocijeniti iskaze svjedoka.

“Prvostepena presuda je suprotna dokazima u spisu”, ustvrdila je tužiteljica Omerović, dodavši i da Prvostepeno vijeće nije izreklo odgovarajuće kazne osuđenima s obzirom na težinu krivičnih djela za koja su osuđeni.

Ona je zatražila da Apelaciono vijeće ukine prvostepenu presudu u oslobađajućem dijelu i odredi ponovno suđenje, te izrekne veće kazne osuđenima.
Vujević, Drašković, Stevanović i Mitrović su proglašeni krivim da su, 14. jula 1992. godine ili približno tog datuma, u okviru širokog i sistematičnog napada u širem području sela Lokanj, općina Zvornik, vršili progon ubistvima, zatvaranjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima slične prirode, tako što su, pucajući iz oružja, napali kolonu civila bošnjačke nacionalnosti od oko 120 lica koja su krenula iz Teočaka u pravcu naselja Goduša, Sapna i Vitinica.

Prema optužnici, Maksimović je bio komandir Interventne jedinice SJB-a u Ugljeviku, Mitrović njegov zamjenik, dok je Perić bio komandir Lokanjske čete Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske, a ostali optuženi pripadnici ove jedinice.

Odbrane četvorice osuđenih zatražile su od Vijeća da preinači prvostepenu presudu u oslobađajuću ili je ukine i naloži ponovno suđenje pred ovim vijećem.

Sudijama Apelacionog vijeća obratio se i Ljiljan Mitrović, koji je kazao kako kobnog dana nije bio na tom mjestu.

“Nisam bio u toj nesretnoj šumi, niti sam bio zamjenik komandira”, rekao je Mitrović.

I Odbrane su navele kako je Prvostepeno vijeće Suda BiH pogrešno utvrdilo činjenično stanje, te mnogo pažnje i kredibiliteta poklonilo svjedoku Stjepanu Mitroviću, koji je, kako tvrde, mijenjao iskaz u Sudu u odnosu na istragu, te pretpostavljao i nagađao.

Branioci oslobođenih kazali su kako u potpunosti prihvataju prvostepenu presudu, te zatražili od Apelacionog vijeća da je potvrdi u cijelosti.

Apelaciono vijeće Suda BiH će odluku donijeti naknadno, u zakonskom roku.

Selma Boračić Mršo