Diskusija “Šta je pravda za djecu rođenu zbog rata?”. Foto: TRIAL International
Na diskusiji je rečeno da je značajan historijski pomak ono što se prije nekoliko mjeseci desilo u Brčko distriktu, kada je doneseno prvo zakonsko rješenje kojim djeca rođena kao posljedica silovanja dobijaju status civilne žrtve rata. To je otvorilo vrata razgovorima i o drugim zakonskim inicijativama, poručeno je.
Saradnica za komunikacije organizacije TRIAL International, Amina Hujdur, navela je da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila Nacrt zakona koji ima predviđen član koji takvu djecu prepoznaje kao civilne žrtve rata.
“Nacrt zakona Vlade FBiH je uveliko odmakao od onoga što smo imali u Brčko distriktu, imajući u vidu da su za djecu predviđena određena prava kada je riječ o brojim aspektima podrške, prije svega za rješavanja stambenog pitanja, sticanje obrazovanja, pravde i psihološke podrške i slično. Međutim, da bi ovaj zakon zaista odgovorio na njihove potrebe, potrebno je da saslušamo glas onih kojih se ovaj zakon tiče, a to su djeca koja su rođena kao posljedica ratnog silovanja”, kazala je Hujdur.
Ajna Jusić, predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” kazala je da pozdravlja ono što se desilo u Brčko distriktu i napore Federalnog ministarstva za rad i socijalnu zaštitu.
“Smatram da definisanje ove kategorije donosi BiH jedan dodatni iskorak prema ispunjavanju ciljeva tranzicijske pravde. Djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja su istina ove države, Međunarodne zajednice, istina su cijelog svijeta. Nažalost, vidimo da će napori koje mi ovdje danas radimo itekako pomoći djeci koja će uskoro biti rođena u Ukrajini. Veliko mi je zadovoljstvo da smo svi zajedno BiH učinili prvom državom u cijelom svijetu koja je prepoznala ovu kategoriju i nadam se da ovo neće biti kraj i da ćemo nastaviti da radimo na ovoj temi”, istakla je Jusić, dodavši da su ova djeca ogledalo rata i mira.
Jusić je naglasila da BiH prisilni brak nije priznala kao ratni zločin, a oni u Udruženju imaju djecu koja su rođena kao posljedica prisilnih brakova.
Amra Delić, neuropsihijatrica, kazala je da je njeno istraživanje o djeci koja su rođena zbog rata i živjela su u lošim životim uslovima, te da tu nema neke bitnije razlike u odnosu na ostalu djecu koja su živjela u ratu u BiH.
“Međutim, specifičnost je porijeklo njihovog nastanka, zatim odnos sa majkom, starateljima, problemi identiteta, traganje za informacijama o biološkom porijeklu, o porijeklu oca, zatim propitivanje odnosa sa majkom. Neka djeca su bila odbacivana i od strane majki, bila su stigmatizirana. Socijalna izolacija ima negativan uticaj na psihičko zdravlje osoba”, kazala je Delić.
Kada je u pitanju mentalno zdravlje, nalazi istraživanja su da je oko 12 posto djece rođene zbog rata bilo pozitivno na simptome traumtaskog stresnog poremećaja – 22,2 posto imalo je simptome teške depresije, a 42,2 posto je imalo simptome somatofornog poremećaja.
“Studija je dokazala da djeca rođena zbog rata, osim loših socio-ekonomskih prilika, imaju i povećane rizike po zdravlje i socijalnu isključenost jer su bili traumatizirani i diskriminirani”, dodala je Delić.
Na diskusiji je također predstavljena analiza “Zakonsko priznanje djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini: Glasna afirmacija u kontekstu globalne šutnje“, koju je, u saradnji sa organizacijom TRIAL International, napisao Ariq Hatibie, student Pravnog fakulteta Harvard. Tu su analizirani koraci koje je BiH poduzela s ciljem omogućavanja prava djeci rođenoj zbog rata, poredeći ih sa međunarodnim standardima i inicijativama za zakonska rješenja u drugim državama.
“Dokument analizira važan korak prvog zakonskog priznanja djece rođene usljed ratnog silovanja u BiH, koji se desio ovog juna u Brčko distriktu BiH, kao i druge zakonske inicijative i međunarodne standarde za prava ove djece, a sve u cilju kreiranja konkretnih preporuka kakva prava trebaju i zaslužuju djeca rođena zbog ratnog silovanja. Ovaj dokument će nam poslužiti kao odličan osnov za nastavak borbe“, istakla je Hujdur.
