Rizvanović i ostali: Uloženi dokazi o identitetu optuženih za konačnu odluku 25. oktobra

Odbrane su 5. jula pokrenule pitanje presude iz 1996. kojom su trojica optuženih oslobođena optužbi na suđenju u odsustvu, a o ovome je raspravljano i na statusnoj konferenciji 20. septembra, kada je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine izrazilo sumnju u identitet dvojice optuženih.

U međuvremenu su Sud i Odbrane pribavile spise iz pravosudnih organa Brčko distrikta, kao i drugih institucija u vezi sa ranijim postupkom i identitetom optuženih.

Odbrane Smajila Omerovića i Jasmina Huskanovića uložile su dokumente kojima nastoje dokazati da su dvojica optuženih ista lica koja su oslobođena presudama Osnovnog suda Brčko distrikta iz 1995. i Višeg suda u Bijeljini iz 1996. godine za ista djela za koja im se sudi pred Sudom BiH. U tim presudama se navode imena Smajo Omerović i Jasmin Husakanović.

Branilac Kadrija Kolić je uložio više ličnih dokumenata na ime Smajo Omerović iz devedesetih godina, navodeći da je optuženi rođen u Zvorniku pod imenom Smajil, a da su mu, nakon što je izbjegao, greškom izdavani dokumenti na ime Smajo. Uložen je i jedan dokument o ispravci imena.

“Za Odbranu je nesporno da je ovaj optuženi Smajil Omerović zvani Smajo presuđen”, kazao je Kolić.

Branilac Mirsad Crnovršanin uložio je dokaze iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka, u kojima se navode adrese boravišta Smajila Omerovića i Jasmina Huskanovića. On je istakao da je iz Agencije, na pitanje o adresama Smaje Omerovića i Jasmina Husakanovića, navedeno da tih lica nema u bazi podataka.

“To znači da u BiH nema dva lica s tim imenom osim Jasmina Huskanovića koji ovdje sjedi, a to je onaj koji je oslobođen”, kazao je Crnovršanin.

Uloženi dokazi za Tužilaštvo su irelevantni. Tužilac Miroslav Janjić je rekao da se u presudama sudova u Brčkom i Bijeljini navode samo imena optuženih bez ikakvih drugih identifikacionih podataka, te da je stoga sporno o kojim se oslobođenim licima radi.

Viši sud u Bijeljini je 1996. potvrdio oslobađajuću presudu za Smaju Omerovića i Jasmina Husakanovića, kao i Admira Rizvanovića. Tom presudom je bila ukinuta smrtna kazana izrečena Ramizu Pljakiću, a predmet je na kraju vraćen Tužilaštvu Brčko distrikta, koje nije započelo neki novi postupak već je predmet na kraju ustupljen Tužilaštvu BiH.

Rizvanović, Omerović, Huskanović, Pljakić su s Hazimom Fazlovićem optuženi za ubistvo i mučenje 11 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske, 8. marta 1993. u selu Boderište.

Rizvanović, Omerović i Huskanović optuženi su kao pripadnici Interventne jedinice 3. bataljona 108. brigade Armije BiH. Pljakiću koji je, prema optužnici, bio komandant 108. brigade ABiH, i Fazloviću, komandantu 3. bataljona, na teret je stavljeno da su propustili kazniti podređene za počinjeni zločin.

Na pitanje Vijeća, svi su se usaglasili da se postupak protiv četvorice optuženih razdvoji, osim Odbrane Fazlovića. Braniteljica Lejla Čović smatra da bi razdvajanje bilo preuranjeno prije odluke Vijeća o prijedlogu Odbrana.

Kao članica Vijeća u ovom predmetu ponovo je Enida Hadžiomerović, koja je zamijenila suspendovanu sutkinju Dalidu Burzić. Hadžiomerović, koja je prvobitno bila u ovom Vijeću, kazala je da se upoznala sa svim dokazima.

Odluke o prijedlogu Odbrana za odbijanje optužbi i razdvajanje postupka Vijeće će saopštiti na ročištu zakazanom za 25. oktobar.