Đurković Ratko: Tužilaštvo BiH traži kaznu za zločine na Tursunovom Brdu

Ratko Đurković. Foto: Sud BiH

Tužiteljica Dika Omerović u završnoj riječi je kazala da su tokom postupka saslušana 32 svjedoka i da je pročitano pet iskaza, te predočeno 170 dokaza Tužilaštva na osnovu kojih je, smatra ona, dokazano da je optuženi Đurković van svake razumne sumnje počinio krivična djela zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva i zarobljenika.

Đurkoviću se sudi za napad na Tursunovo Brdo u julu 1992. u kojem su ubijena četiri civila bošnjačke nacionalnosti, kao i dva zarobljena pripadnika Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).

Omerović je kazala kako su svjedoci posvjedočili o postavljanju punktova, otpuštanju Bošnjaka s radnih mjesta, predaji naoružanja, te protjerivanju i odvođenju u logore.

“Gdje god bi krenuo, postojali su punktovi na kojima su zaustavljani isključivo Bošnjaci“, navela je tužiteljica, objasnivši da je to izjavio svjedok Hajrudin Hodžić.

Rekla je kako su svjedoci svjedočili i o postojanju širokog i sistematičnog napada.

Prema njenim riječima, Đurković je tokom svjedočenja izjavio da je znao kako je bošnjačko stanovništvo sa Crvenog Brda odvedeno u, kako je on to kazao “sabirni centar”, što – prema njenim riječima –  potvrđuje da je optuženi imao svijest i znanje o ovim dešavanjima.

Nekoliko svjedoka svjedočilo je o granatiranju Teočaka, koje je počelo 19. jula 1992. godine, te su naveli kako je te prilike u Tursunovom Brdu ubijeno četvero civila, kao i dvoje pripadnika ARBiH, podsjetila je Omerović.

“Nesporno proizilazi da je cilj napada upravo bilo civilno stanovništvo“, kazala je ona.

Rekla je da je u julu 1992. godine u Tursunovom selu živjelo 218 mještana “a kao posljedica ovog krivičnog djela selo je ostalo prazno, kuće su spaljene, a sve s ciljem trajnog progona stanovništva”, rekla je tužiteljica Omerović i dodala da se vojna kota mogla zauzeti i bez zauzimanja sela.

“S obzirom da iz dokaza proizilazi da je Đurković bio de jure i de facto komandant Prvog bataljona Prve majevičke brigade, te da je rukovodio napadom – znajući da je Tursunovo Brdo naseljeno Bošnjačkim stanovništvom – evidentno je postojala veza između radnje optuženog i oružanog sukoba“, kazala je tužiteljica.

“Optuženi Đurković je bio prisutan sve vrijeme tokom prvog napada na Isturenom komandnom mjestu (IKM) i pratio njegov tok, gdje je bio s vezistom i bila mu je omogućena komunikacija”, kazala je Omerović. Objasnila je kako je optuženi bio blagovremeno upoznat sa dejstvima na Tursunovom Brdu te, kako smatra, i sa ubistvima civila. Dodala je da je imao kontrolu nad jedinicama koje su mu bile podređene i da nije poduzeo nikakve mjere da počinioci budu kažnjeni.

Zaključila je da žrtve nisu predstavljale opasnost i nisu bile kolateralna šteta, već ciljano ubijeni.

Nastavak suđenja je zakazan za 30. septembar, kada će završnu riječ iznijeti Odbrana.