Vijest

Šta trebate znati o dokumentu kojim je van snage stavljena odluka Republike Srpske o neprimjenjivanju “Inzkovog zakona”

16. Augusta 2022.12:46
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) donosi najvažnije dijelove objavljene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je proglašen neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika o dopuni Krivičnog zakona kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Ustavni sud. Foto: BIRN BiH

Odlučujući o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske, Ustavni sud BiH proglasio je u julu ove godine neustavnim i ukinuo Zakon o neprimjenjivanju Odluke nekadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine ranije pisala.

Kako se navodi u odluci koja je sada objavljena u cijelosti, podnosioci apelacije su ukazali da entiteti u Bosni i Hercegovini imaju pozitivnu ustavnopravnu obavezu da usaglašavaju entitetske ustave i zakone s Ustavom BiH, te zaključuju da oni ne doživljavaju kao pozitivnu obvezu, niti zauzimaju proaktivan stav u pogledu zaštite ustavnosti.

Podnosioci apelacije su naveli da je Narodna skupština Republike Srpske, pored činjenice da je visoki predstavnik donio Zakon te jasne obaveze entiteta da se pridržavaju Ustava BiH, donijela Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Evo šta trebate znati o odluci Ustavnog suda BiH.

Nezadovoljna strana nije iskoristila pravna sredstva u skladu s Ustavom

Apelanti smatraju da je Narodna skupština, usvajajući osporeni zakon, ignorisala ustavno načelo vladavine prava, te odbila da poštuje Ustav BiH i zakone koji su na snazi, što ovaj zakon čini neustavnim.

Odluka vlasti Republike Srpske da se Odluka visokog predstavnika neće primjenjivati na području ovog entiteta suprotna je obavezama entiteta da poštuju “odluke institucija Bosne i Hercegovine”, navodi se odluci.

U skladu sa svojim ovlaštenjima, visoki predstavnik je intervenirao i donio odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH. Na takvo postupanje je bio prinuđen jer su “sve zakonodavne inicijative pokrenute pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine za rješavanje ovog pitanja blokirane”, mišljenja su podnosioci zahtjeva.

“Nadalje, visoki predstavnik je u Odluci odlučio da je Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH privremenog karaktera i ostavio mogućnost Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da ga usvoji u istom obliku bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, stoji u zahtjevu apelanata.

Podnosioci apelacije smatraju da je strana koja je nezadovoljna ovim zakonom imala na raspolaganju više pravnih sredstava koja su u skladu sa Ustavnom i zakonima kojima je mogla izraziti svoje nezadovoljstvo i osporiti ili mijenjati Krivični zakon BiH, a odlučila je da se postupa na protivustavan način, donoseći osporeni zakon.

Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona donesen je prošle godine, a u kojem se, između ostalog, navodi da se Odluka visokog predstavnika Valentina Inzka neće primjenjivati na teritoriji RS-a, te da nadležni organi ovog entiteta neće sarađivati sa organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika.

Narodna skupština apelaciju smatra neustavnom za razliku od osporenog zakona 

Narodna skupština je, prema odluci, najprije osporila legitimaciju podnosiocima zahtjeva navodeći da sedam delegata nema procesnu mogućnost podnošenja zahtjeva, te su naveli da se radi o pogrešnom pozivanju na Ustav jer Vijeće naroda nije ni zakonodavni organ ni posebni dom Narodne skupštine.

Kako piše u odluci, naveli su da je osporeni zakon donesen na osnovu Ustava Republike Srpske i da bi Ustavni sud trebao odbaciti zahtjev delegata.

“To što podnosioci zahtjeva pokušavaju definirati visokog predstavnika, pod opravdanjem osiguranja vladavine prava, kao ‘postupajuću vlast BiH’ i supstitut za Parlamentarnu skupštinu je ‘prvorazredni incident nezabilježen u pravnoj praksi u okviru pravnog sistema prihvaćenog od civiliziranih naroda, a koji baštini posebne vrijednosti’”, stoji u odgovoru Narodne skupštine.

Dalje navode u odgovoru na apelaciju da se iz teksta podnesenog zahtjeva stječe utisak da podnosioci zahtjeva imaju krajnju namjeru “podrivanja” zakonodavnih i predstavničkih institucija, na prvom mjestu Parlamentarne skupštine, a konsekventno i Narodne skupštine kao zakonodavnog i predstavničkog organa entiteta, i uzurpacije njihovih nadležnosti garantiranih ustavima.

Iz Narodne skupštine smatraju da visoki predstavnik nema ustavnopravni osnov za donošenje konkretne odluke, što predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava, ustavnog poretka BiH i Republike Spske, piše u odluci Ustavnog suda. Također navode da prihvatanje da bilo koji pojedinac, uključujući i visokog predstavnika, može sam usvajati zakonske akte u BiH pravno je nedopustivo, u koliziji je sa svim ustavnim aktima, kao i dostignutim demokratskim i općim civilizacijskim standardima.

Narodna skupština je zaključila da je neosnovan zahtjev i predložila da Ustavni sud zahtjev odbije, te je osporila prijedlog za donošenje privremene mjere koji nije konkretiziran.

Zakoni Republike Srpske moraju biti u skladu sa Ustavom BiH

U odluci Ustavnog suda se navodi da nije sporno ovlaštenje Narodne skupštine da donosi zakone, kao i duge pravne akte, ali takvi zakoni moraju biti u skladu s Ustavom BiH. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju osporenim zakonom zabranjena primjena zakona BiH u Republici Srpskoj, Ustavni sud je ukazao na svoju relevantnu praksu koja se tiče ustavne obaveze poštovanja državnih zakona od entiteta i drugih administrativnih jedinica BiH.

Prema načelu vladavine prava Ustava Bosne i Hercegovine, entiteti su dužni da poštuju zakone na nivou BiH, što je i Zakon o dopuni Krivičnog zakona, navodi se u odluci Ustavnog suda.

“Osim toga, entiteti su dužni da poštuju odluke institucija Bosne i Hercegovine. Prethodno je rečeno da je visoki predstavnik donošenjem Zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH supstituirao domaće institucije. U konkretnom slučaju supstituirana institucija je Parlamentarna skupština BiH, umjesto koje je visoki predstavnik donio navedeni zakon. Dakle, navedeni zakon, osim što se smatra zakonom Bosne i Hercegovine, smatra se i odlukom institucija Bosne i Hercegovine. Sve navedeno, u vezi sa Zakonom o dopuni Krivičnog zakona BiH i članovima Ustava Bosne i Hercegovine, prekršeno je donošenjem osporenog zakona”, mišljenje je Ustavnog suda.

Sud je zaključio da sporni zakon koji je donijela Narodna skupština nije u skladu sa Ustavom BiH.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Emina Dizdarević