Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Malko Koroman. Foto: BIRN BiH

Kako je navedeno u saopćenju objavljenom danas, Apelacino vijeće otpremilo je 15. jula drugostepnu presudu u predmetu Malko Koroman, kojom je odbijena kao neosnovana žalba Tužilaštva BiH i potvrđena prvostepena presuda od januara ove godine.

Prvostepenom presudom Suda Bosne i Hercegovine, Koroman je oslobođen od optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

“Optužnicom mu je stavljano na teret da je, postupajući s diskriminatorskom namjerom, počinio progon bošnjačkog civilnog stanovništva općine Pale, zasnovan na nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi – protivpravnim zatvaranjem, nečovječnim zatočenjima u nehumanim uvjetima, suprotno osnovnim pravilima međunarodnog humanitarnog prava“, navedeno je u saopćenju.

Prvostepenom presudom, Koroman je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) na Palama, oslobođen optužbi za nezakonito zatvaranje bošnjačkih civila u SJB-u i fiskulturnoj sali, gdje su bili izloženi ubistvima, mučenjima i zlostavljanjima od aprila do septembra 1992. godine.

“Nije uspostavljena uzročno-posljedična veza između Koromana kao načelnika i nezakonitog zatvaranja civila, kao ni da je omogućavao pripadnicima vojske da dovode civile”, kazala je tada u obrazloženju Mediha Pašić, predsjedavajuća Sudskog vijeća i dodala da tvrdnje Tužilaštva o odgovornosti Koromana ostaju na nivou pretpostavke.

Vijeće je zaključilo da nije dokazano da je SJB imala svoju specijalnu jedinicu policije, čiji bi pripadnici bili podređeni Koromanu. Pašić je kazala da su materijalni dokazi o tome manjkavi. Osvrnula se na svjedočenja o specijalnoj jedinici čiji su pripadnici nosili vojne uniforme, te indicijama da su bili pod nadležnosti Centra službi bezbjednosti (CSB).

Za Vijeće, kako je Pašić ranije navela, nije sporno da su postojali objekti u koje su civili nezakonito zatvarani, te da je kod nekih nastupila smrt, ali da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da je optuženi organizirao, naredio, pomagao i podržavao nezakonita postupanja.

Vijeće je utvrdilo da nema dovoljno dokaza da je Koroman učestvovao u napadu na civile u više naselja na području Pala 27. maja 1992., kada je u Hrenovici izdvojeno 35 muškaraca i odvedeno u fiskulturnu salu.

Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.

Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu, a protiv kojih su formirani predmeti je preminulo tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neki umrli prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića