Utorak, 23 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Malko Koroman. Foto: BIRN BiH

Kako je navedeno u saopćenju objavljenom danas, Apelacino vijeće otpremilo je 15. jula drugostepnu presudu u predmetu Malko Koroman, kojom je odbijena kao neosnovana žalba Tužilaštva BiH i potvrđena prvostepena presuda od januara ove godine.

Prvostepenom presudom Suda Bosne i Hercegovine, Koroman je oslobođen od optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

“Optužnicom mu je stavljano na teret da je, postupajući s diskriminatorskom namjerom, počinio progon bošnjačkog civilnog stanovništva općine Pale, zasnovan na nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi – protivpravnim zatvaranjem, nečovječnim zatočenjima u nehumanim uvjetima, suprotno osnovnim pravilima međunarodnog humanitarnog prava“, navedeno je u saopćenju.

Prvostepenom presudom, Koroman je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) na Palama, oslobođen optužbi za nezakonito zatvaranje bošnjačkih civila u SJB-u i fiskulturnoj sali, gdje su bili izloženi ubistvima, mučenjima i zlostavljanjima od aprila do septembra 1992. godine.

“Nije uspostavljena uzročno-posljedična veza između Koromana kao načelnika i nezakonitog zatvaranja civila, kao ni da je omogućavao pripadnicima vojske da dovode civile”, kazala je tada u obrazloženju Mediha Pašić, predsjedavajuća Sudskog vijeća i dodala da tvrdnje Tužilaštva o odgovornosti Koromana ostaju na nivou pretpostavke.

Vijeće je zaključilo da nije dokazano da je SJB imala svoju specijalnu jedinicu policije, čiji bi pripadnici bili podređeni Koromanu. Pašić je kazala da su materijalni dokazi o tome manjkavi. Osvrnula se na svjedočenja o specijalnoj jedinici čiji su pripadnici nosili vojne uniforme, te indicijama da su bili pod nadležnosti Centra službi bezbjednosti (CSB).

Za Vijeće, kako je Pašić ranije navela, nije sporno da su postojali objekti u koje su civili nezakonito zatvarani, te da je kod nekih nastupila smrt, ali da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da je optuženi organizirao, naredio, pomagao i podržavao nezakonita postupanja.

Vijeće je utvrdilo da nema dovoljno dokaza da je Koroman učestvovao u napadu na civile u više naselja na području Pala 27. maja 1992., kada je u Hrenovici izdvojeno 35 muškaraca i odvedeno u fiskulturnu salu.

Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.

Najčitanije
Saznajte više
Prestanimo brojati ubijene žene, počnimo utvrđivati odgovornost: Javna reakcija nakon ubistva žene u Gračanici 
Iako je postalo mučno i ponižavajuće pobrajati žene koje su ubijene, prije svega iz poštovanja prema njihovim porodicama i prijateljima koji žive sa ogromnim gubitkom, nemoguće je ostati nijem na ubistvo žene. Za porodicu i najbliže nije važno da li je njihova majka, kćerka, sestra ili prijateljica prva, šesta ili petnaesta žrtva u statistici. Za njih je bila jedina, navodi se u javnoj reakciji 31 aktivistkinje i novinarke iz BiH povodom ubistva žene u Gračanici koju prenosimo u cjelosti.  
Povratak na sivu listu FATF-a: Bosna i Hercegovina suočena s ekonomskim i evropskim posljedicama
Stručnjaci upozoravaju kako je ugrožen evropski put Bosne i Hercegovine, ali i da može doći do sporijih i skupljih međunarodnih finansijskih transakcija, kao i otežanog pristupa Jedinstvenom području plaćanja u eurima nakon što se BiH po drugi put našla na “sivoj listi” Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF) zbog neusvajanja zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelima te neuspostavljanja registra stvarnog vlasništva u Federaciji.
Ustavni sud kao nedopuštenu odbio apelaciju Ešefa Hurića