Srijeda, 5 Februara 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
_
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Malko Koroman. Foto: BIRN BiH

Kako je navedeno u saopćenju objavljenom danas, Apelacino vijeće otpremilo je 15. jula drugostepnu presudu u predmetu Malko Koroman, kojom je odbijena kao neosnovana žalba Tužilaštva BiH i potvrđena prvostepena presuda od januara ove godine.

Prvostepenom presudom Suda Bosne i Hercegovine, Koroman je oslobođen od optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

“Optužnicom mu je stavljano na teret da je, postupajući s diskriminatorskom namjerom, počinio progon bošnjačkog civilnog stanovništva općine Pale, zasnovan na nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi – protivpravnim zatvaranjem, nečovječnim zatočenjima u nehumanim uvjetima, suprotno osnovnim pravilima međunarodnog humanitarnog prava“, navedeno je u saopćenju.

Prvostepenom presudom, Koroman je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) na Palama, oslobođen optužbi za nezakonito zatvaranje bošnjačkih civila u SJB-u i fiskulturnoj sali, gdje su bili izloženi ubistvima, mučenjima i zlostavljanjima od aprila do septembra 1992. godine.

“Nije uspostavljena uzročno-posljedična veza između Koromana kao načelnika i nezakonitog zatvaranja civila, kao ni da je omogućavao pripadnicima vojske da dovode civile”, kazala je tada u obrazloženju Mediha Pašić, predsjedavajuća Sudskog vijeća i dodala da tvrdnje Tužilaštva o odgovornosti Koromana ostaju na nivou pretpostavke.

Vijeće je zaključilo da nije dokazano da je SJB imala svoju specijalnu jedinicu policije, čiji bi pripadnici bili podređeni Koromanu. Pašić je kazala da su materijalni dokazi o tome manjkavi. Osvrnula se na svjedočenja o specijalnoj jedinici čiji su pripadnici nosili vojne uniforme, te indicijama da su bili pod nadležnosti Centra službi bezbjednosti (CSB).

Za Vijeće, kako je Pašić ranije navela, nije sporno da su postojali objekti u koje su civili nezakonito zatvarani, te da je kod nekih nastupila smrt, ali da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da je optuženi organizirao, naredio, pomagao i podržavao nezakonita postupanja.

Vijeće je utvrdilo da nema dovoljno dokaza da je Koroman učestvovao u napadu na civile u više naselja na području Pala 27. maja 1992., kada je u Hrenovici izdvojeno 35 muškaraca i odvedeno u fiskulturnu salu.

Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.

Povezane vijesti
Saznajte više
Godišnjica zločina na Markalama: “Kao da je bilo jučer”
Porodice žrtava, preživjeli građani te brojna udruženja i delegacije su polaganjem cvijeća na spomen-ploču obilježili 31. godišnjicu masakra na pijaci Markale, gdje je 5. februara 1994. godine u eksploziji minobacačke granate stradalo 68 osoba, a oko 140 ih je ranjeno.
Dodik i Lukić: Schmidtove izmjene vidio nakon potpisivanja ukaza
Svjedočeći u svoju korist, optuženi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je potpisao ukaze o spornim zakonima prije nego što je bio zvanično upoznat da su objavljene izmjene po kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika krivično djelo.
Potvrđena optužnica za zločine u Orašju