U Stocu obilježavanje godišnjice zločina u “Koštanoj bolnici”
“Koštana bolnica” u Stocu. Foto: BIRN BiH
Na platou ispred “Koštane bolnice” u Stocu večeras će se polaganjem cvijeća i obraćanjem zvanica obilježiti godišnjica i podsjetiti na stradanje Bošnjaka Stoca prije 29 godina, kao i Dan logoraša općine Stolac, nakon čega će biti održana promocija knjige Udruženja logoraša Stolac posvećene stradanju i patnji u četiri logora u Hercegovini.
“Ono što je nama dalo volju da pišemo jeste presuda Međunarodnog suda u Haagu koja je bila jasna, 111 godina zatvora za čelnike Herceg-Bosne je bio dovoljan motiv da mi pišemo. Da li je dovoljna kazna – ne, ali je dovoljan motiv da nastavimo da pišemo i govorimo”, kaže bivši logoraš Amir Đulić.
Haški tribunal je u novembru 2017. pravosnažno osudio Jadranka Prlića i petoricu bivših funkcionera Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, između ostalog i za zločine počinjene u “Koštanoj bolnici”.
Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili nekadašnji ministar odbrane Bruno Stojić te bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković. Bivši komandant Vojne policije i ministar MUP-a Valentin Ćorić je osuđen na 16 godina, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.
Đulić dodaje kako je plan Udruženja logoraša Stolac da sljedeće godine snime i dokumentarni film o zločinima u Stocu, kako bi ga buduće generacije – koje ne uče kroz formalno obrazovnaje o događajima koji su se desili – imale priliku pogledati.
Za građane Stoca je 4. august 1993. godine bitan datum, jer je tada ovaj grad ostao bez hiljada svojih stanovnika koji su protjerani, kaže Đulić, koji je bio odvojen od roditelja i sestre, te odveden u “Koštanu bolnicu”, gdje je bio zatočen tri dana.
“Ta tri dana ću uvijek pamtiti, ona su mi promijenila čitav život, promijenila su moj san, osmijeh, od tada više i ne spavam kako bih trebao. Kada sam tada prvi put vidio smrt, sve se promijenilo u meni, zbog toga puno pišem i pričam o tome”, kaže on.
U “Koštanoj bolnici” je Đulić, kako kaže, svjedočio ubistvima i zlostavljanju od poznanika s kojim je živio u Stocu.
“To je mjesto do rata gdje su se liječile kosti, a u ratu su se lomile kosti”, kaže on.
Uprkos tome što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko prije više od godinu dana nametnuo zabranu negiranja ratnih zločina, kaže Đulić, zločini počinjeni u Stocu i dalje se negiraju.
“Ja se stidim svoje vojske u kojoj sam bio ako je počinila zločine. Znamo da je počinila moja Armija u Grabovici, da Mladenka od dvije godine nije bila kriva da je neko ubije… Mene je stid toga”, poručuje on, pozivajući i druge komšije da priznaju zločine i poštuju žrtve.
Pred Sudom BiH sudilo se bivšim pripadnicima HVO-a Vidu i Josipu Krešiću, kojima se na teret stavljalo da su psihički i fizički maltretirali civile koji su bili zatvoreni u “Koštanoj bolnici” u Stocu u ljeto 1993. godine. Josip Krešić preminuo je prošle godine, dok je Vide Krešić oslobođen optužbe.
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine ove godine je potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Mile Pažin osuđen na godinu i po zatvora za nečovječno postupanje prema bošnjačkom civilu na području Stoca 1993. godine. On je proglašen krivim da je, kao pripadnik HVO-a i zapovjednik Civilne zaštite u Stocu, nečovječno postupao prema civilu u Kaplan Mahali.
Istom presudom Pažin je, u nedostatku dokaza, oslobođen za pet tačaka optužnice, odnosno da je odvodio i nezakonito zatvarao civile, potom za udaranje dvojice civila, kao i da je rukovodio i vršio nadzor nad zatočeničkim objektima u školi, vaspitno-popravnom domu i privatnim kućama na području Stoca.
S Pažinom i Krešićima su ranije bili optuženi i Mirko Raguž i Ivica Marković, ali su zbog smrti postupci u odnosu na njih obustavljeni.
