Ponedjeljak, 30 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH

Badrov je ispričao kako je predmet zbog kojeg se tereti za kašnjenje u izradi odluke, spojen s drugim predmetom po njegovoj naredbi, pri čemu je drugi predmet završen 2019. godine.

Tada mu je, kako je kazao, predmet koji je prethodno spojio, vraćen. Nakon što se po prigovoru prijedlog ovrhe izmijenio, završen je u februaru 2020. godine.

Sudija je ispričao kako se u predmetu ovrhe, gdje su se sredstva trebala naplatiti od banke, predmet iskazao završenim nakon dostavljanja rješenja banci, kojim je tražena zapljena sredstava.

Njega se disciplinskom tužbom od treće do 17. tačke tereti i za neosnovano iznošenje predmeta završenim.

Badrov je u svjedočenju rekao kako je predmete, kada je doneseno rješenje o ovrsi, iskazivao završenim na drugi način, navodeći kako je to praksa svih sudova.

“Tako su svi radili. Kada je odlaganje ovrhe, ide rješenje o odlaganju, predmet se iskazuje završenim na drugi način te se otvara nova faza”, naveo je sudija.

On je na pitanje člana Prvostepene disciplinske komisije o tome da li su se predmeti morali meritorno završiti, kazao kako je sve radio s namjerom da se predmeti ekspeditivno završavaju.

“Nikad nisam imao pritužbu stranaka. Ono što sam radio, radio sam u dobroj vjeri”, naveo je tuženi.

Na pitanje disciplinske tužiteljice Aldijane Porča o radnom iskustvu, naveo kako je 2010. godine imenovan za sudiju, te da je najviše radio na krivičnim predmetima, a od 2014. godine i izvršnim.

“Općinski sud ima manje predmeta, pa su mi zbog toga zaduženi ovršni predmeti”, kazao je Badrov dodajući kako mu je prvih nekoliko godina norma bila preko 170 posto, a prethodnih godina na granici 100 posto ili malo više.

Tuženi je naveo da je predmete rješavao u skladu sa Zakonom o ovršnom postupku, pojašnjavajući kako se rješenjem o ovrsi, koje je dostavljao banci, štitio tražilac ovrhe.

Nakon uloženih materijalnih dokaza Ureda disciplinskog tužioca i punomoćnika tuženog, sudija Badrov je naveo kako se dokazi kojima je tražio uvid u sistem za rad drugih kolega nisu proveli.

Sanela Gorušanović-Butigan, predsjedavajuća Komisije, navela je kako ne postoji mogućnost da se drugi, koji nisu tuženi u predmetu, tretiraju i predložila da se do idućeg ročišta pokuša sklopiti sudska nagodba.

Nastavak glavne rasprave zakazan je za 26. septembar, kada će se iznijeti završne riječi.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija