Vijest

Disciplinski postupak protiv sudije zbog propusta da izradi presudu u slučaju “Dženan Memić”

1. Jula 2022.14:23
Na glavnoj raspravi u disciplinskom predmetu protiv Dragana Čorlije, sudije Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, pred Prvostepenom disciplinskom komisijom svjedoci su potvrdili da presudu u predmetu protiv Ljube i Bekrije Seferovića nije bilo moguće pobiti jer se radilo o pravosnažnoj presudi i predmetu zbog kojeg su sudije osjećale ogromni medijski pritisak.

Vrhovni sud FBiH. Foto: BIRN BiH

Na početku rasprave, tuženi Čorlija je rekao da nije uspio postići sporazum sa Uredom disciplinskog tužioca (UDT) u pogledu disciplinske tužbe, objasnivši da je Ured insistirao na novčanoj kazni, dok je on predlagao javnu sankciju jer nije nikada disciplinski kažnjavan, a sama inkriminacija je sporna, prema njegovom mišljenju.

Emir Neradin, sudija Vrhovnog suda FBiH od 2019. godine, kazao je da je bio član Sudskog vijeća u predmetu koji se vodio protiv Ljube i Bekrije Seferovića – dva puta po žalbi na prvostepenu presudu te u pretresu pred ovim sudom. On je rekao da se radilo o dosta složenom predmetu te da je bio prisutan izuzetno veliki pritisak javnosti.

“Tu je bio veliki broj izjava u medijima, čak je bilo tolikog napadanja na nas kao vijeće, a nije niko reagovao… Nije bio prioritetan predmet, ali je bio pritisak od strane javnosti… Na kraju je dogovor bio da se predmet što prije okonča”, kazao je Neradin, dodavši da je pritisak išao čak u pravcu da je potrebno uhapsiti sudije.

On je naveo da mu je poznato da je sudija Čorlija bio zapao u kašnjenje u izradi planskih predmeta te da ga je zbog toga predsjednica Suda isključila iz primjene pritvorskih predmeta. Rekao je da je visoko postavljenu normu u Krivičnom odjeljenju Vrhovnog suda nemoguće dostići.

Na upit disciplinske tužiteljice Dejane Bojanić, Neradin je potvrdio da se predsjednica Suda obavještava u slučaju kašnjenja u izradi odluke te da se pritom obavještenje unosi u sistem za automatsko upravljanje predmetima (CMS). Kazao je da je predsjednica Suda bila upoznata s kašnjenjem odluke.

Čorlija se tereti da je kao sudija izvjestilac u predmetu protiv Semira Rastodera propustio da poduzme procesne radnje zakazivanja ročišta po žalbi Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu. Prema prvoj tački tužbe, sudija Čorlija je propustio da zakaže ročište od najmanje jedne godine i tri mjeseca.

Prema drugoj tački tužbe, Čorlija se tereti da je, kao predsjednik Sudskog vijeća u predmetu protiv Ljube i Bekrije Seferovića, propustio da izradi presudu, čime je neopravdano kasnio najmanje pet mjeseci. Pored neopravdanog odlaganja i kašnjenja, sudija je, kako je ranije navela tužiteljica Bojanić, prekršio i etičke standarde.

Slavko Marić, sudija Vrhovnog suda FBiH od 2012. godine, koji je također bio u Vijeću u predmetu protiv Seferovića u slučaju “Dženan Memić”, kazao je da se vodila medijska kampanja tokom trajanja postupka zbog koje su osjećali pritisak.

“Moram reći da smo mi kao Vijeće osjećali pritisak od strane oštećenih… Zaštite nikakve nije bilo, na nama trojici je bilo da odlučimo o presudama koje su osporavane… U takvim okolnostima, mi smo imali signale da je taj predmet potrebno zakazati, iako nije bio prioritetan”, rekao je Marić, dodavši da se radilo o složenom predmetu te da su morali mnogo dokaza detaljno provjeriti.

Marić je kazao da je presudu, u okolnostima u kojima rade, nemoguće donijeti u zakonskom roku te je rekao da se u posljednje vrijeme često dešava da se kasni sa izradom presuda.

Dodao je da presudu u predmetu protiv Seferovića nije bilo moguće pobijati jer se radilo u pravosnažnoj presudi te da je zakonska obaveza da se predsjednica Suda obavijesti u slučaju prekoračenja roka za donošenje presude, ali da mu nije poznato da li je u ovom slučaju to urađeno.

Oba svjedoka su na upit disciplinske tužiteljice Bojanić kazala da je prosječan broj predmeta kod sudija Vrhovnog suda FBiH “oko 20-ak”.

Nastavak glavnog pretresa pred Komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je zakazan za 26. septembar, kada je planirano provođenje materijalnih dokaza i iznošenje završnih riječi.

 

Aida Trepanić