Udruženja žrtava pozvala Tužilaštvo BiH da započne s primjenom “Inzkovog zakona”

Murat Tahirović. Foto: BIRN BiH

U saopćenju za javnost udruženja navode da, skoro godinu dana od stupanja na snagu Zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, nema niti jedne optužnice za negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama Međunarodnog vojnog suda, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunarodnog krivičnog suda (ICC) ili sudova u Bosni i Hercegovini.

“Više od 40 podnesenih prijava od strane organizacija i pojedinaca skuplja prašinu u Tužilaštvu BiH, a oni koji su podnijeli prijave, bar većina njih, nemaju nikakvu informaciju šta se dešava s njihovim prijavama. Pozivamo Tužilaštvo BiH da navedene prijave hitno i prioritetno obradi i da, ukoliko postoji osnovana sumnja, podigne optužnice”, stoji u saopćenju.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, navodi da Državno tužilaštvo ima rokove kada mora poduzeti određene mjere te do kada mora odgovoriti strankama koje su podnijele zahtjev. Dodaje da su to “jedine mogućnosti na koje se može utjecati”.

“Naravno, mogu se pokrenuti i druge mjere, ali to dolazi u nekim kasnijim periodima, kada ćemo se, vjerovatno naredne godine, obratiti Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), i na kraju ćemo se obratiti vjerovatno i Ustavnom sudu BiH. To su mjere koje nam stoje na raspolaganju u nekom doglednom vremenu. Sad zasad, pokušavamo da animiramo javnost i da na neki način ukažemo da je neophodno da se ti postupci pokrenu, odnosno završe u nekom normalnom roku”, objašnjava Tahirović.

On podsjeća da su ranije pozivali Tužilašvo BiH i da izađe s konkretnim imenima i konkretnim podacima o tome koliko je procesuirano predmeta sa “A” liste MKSJ-a, koja je 2004. godine ustupljena pravosuđu BiH.

“Nikada nismo dobili povratnu informaciju. To smo radili nekih deset godina unazad, maltene svake godine, nekoliko puta. Tužilaštvo uglavnom odgovori na naš pismeni zahtjev, ali to je vrlo šturo, bez konkretnih podataka koji nas zanimaju. Vjerovatno će tako biti i sada”, kaže on.

Iz Udruženja navode da procesuiranje negatora za žrtve predstavlja isti prioritet kao i krivični progon zločinaca, te pozivaju Tužilaštvo BiH da pristupi primjeni i Aneksa B Revidirane državne strategije i procesuiranju 300 predmeta “A” liste.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kaže da su Sud i Tužilaštvo jedini odgovorni jer do sada nije ništa urađeno. Dodaje da žrtvama nije dovoljno postojanje zakona, nego da je nephodna njegova primjena.

“Nekoliko ljudi je pokušalo negirati genocid poslije donošenja zakona i mi smo tražili da se podignu optužnice, ali niko nije ni priveden. Sud BiH po tom pitanju nije ništa uradio”, kaže Subašić, dodajući da se može reći da je ovaj zakon na neki način urodio plodom jer “nema više negiranja genocida svakog časa”.