Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske su u odgovoru Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) naveli da je Policijska uprava Prijedor u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju, nakon izvršene procjene sigurnosne situacije, donijela četiri rješenja kojima se ograničavaju aktivnosti organizatora javnih skupova 31. maja 2022. u Prijedoru u pogledu mjesta održavanja.

Rješenjima je dozvoljeno održavanje javnih skupova u različitim vremenskim periodima i sa ograničenim vremenom trajanja, “kako bi se smanjila opasnost po bezbjednost ljudi i imovine i opasnost od narušavanja javnog reda i mira”, objasnili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Iz Policijske uprave Prijedor su saopštili kako su četiri skupa najavljena za 31. maj prošla mirno i bez incidenata ali nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o proceduri ograničavanja skupova. Novinari BIRN-a BiH nisu u zakazano vrijeme vidjeli nikoga od prisutnih koji su obilježili rođendan Orbanu.

U svojoj objavi na društvenoj mreži Twitter kolumnista Dragan Bursać je nedolazak na zakazanu proslavu protumačio kako namjerno “konstruisan i sinhronizovan ‘događaj’” kako bi policija imala razlog da “iz sigurnosnih razloga” zabrani šetnju gradom povodom Dana bijelih traka, godišnjeg okupljanja na kojem se podsjeća na naredbu bošnjačkim i hrvatskim stanovnicima Prijedora da sebe i svoje kuće označe bijelim plahtama, prije masovnih ubistava.

U Udruženju “Princip” nisu željeli govoriti o svojim aktivnostima, navodeći da su sve već objavili na svojoj Facebook stranici gdje je prenijeta vijest o policijskoj zabrani njihovog skupa.

Ranije su iz prijedorske policije saopćili da se prvi javni skup za 31. maj organizuje povodom svjetskog dana borbe protiv duhanskog dima, drugi u organizaciji Omladinske organizacije “Princip” povodom proslave rođendana predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbana i vlasnika “Pink Media Group” Željka Mitrovića, treći povodom proslave pet godina od inauguracije predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, te posljednji u organizaciji Građanske incijative “Jer me se tiče” povodom sjećanja na smrt civilnih žrtava u ratu na području Prijedora.

Zabranu šetnje i ograničavanje obilježavanja Dana bijelih traka u Delegaciji Evropske unije u BiH vide kao odluku lokalnih vlasti u Prijedoru koja “pokazuje nedostatak empatije i poštovanja koji su potrebni za rješavanje ratnog naslijeđa i stvaranje uslova za pomirenje”.

“Da bi BiH krenula naprijed, zločini se moraju priznati i s njima se mora suočiti”, naveli su iz Delegacije za BIRN BiH.

Porodice i udruženja žrtava u Prijedoru optužuju vlasti u Prijedoru da godinama opstruiraju dozvole za gradnju spomenika ubijenoj djeci. Osim toga, ove godine je gradska uprava dan prije obilježavanja Dana bijelih traka, obilježila “30 godina odbrane Grada Prijedora i 80 godina oslobođenja” tokom čega su članovi neformalne organizacije “Samopoštovanje” poslali poruku kako su “bijele trake laž, te kako je broj žrtava preuveličan”, što je u suprotnosti sa sudski utvrđenim činjenicama o zločinima u ovom gradu.

Jedan od organizatora Dana bijelih traka i predstavnik porodica ubijene djece u Prijedoru Fikret Bačić kaže kako je policija drugačije postupala tokom zvanične gradske ceremonije i okupljanja žrtava. Tokom 30. maja bio je zatvoren saobraćaj, govori on.

Ali njima je 31. maja ograničeno vrijeme i mjesto okupljanja.

“Znači, dozvoljeno je nekome, a drugima nije, što nas je daleko povrijedilo i pokazalo da u ovome gradu nismo svi isti i da su žrtve diskriminisane i u nepovlaštenom položaju”, kazao je Bačić koji još uvijek traga za svoje dvoje djece.

On objašnjava da im je načelnik Policijske uprave Prijedor rješenjem zabranio mirnu šetnju šetačkom zonom, što je bilo dozvoljeno ranijih godina.

“Zabranjeno je sa obrazloženjem bezbjednosne situacije. Mi to ne vidimo, jer nismo za devet godina imali nikakvog incidenta. Čak, prošle godine, prilikom šetnje šetačkom zonom, kafići koji rade u tom dijelu su pogasili muziku”, rekao je Bačić.

On smatra kako problem ne bi bio potenciran da 30. maja nije obilježena “Odbrana grada Prijedora”.

Brojni Prijedorčani koji su u utorak, 31. maja bili na obilježavanju su novinarima BIRN-a BiH kazali slično, a odluku policije problematičnom vide i pravnici, te predstavnici međunarodnih organizacija.

Opstrukcije i osporavanje stradanja, ali i kršenje prava

Trake sa imenima stradalih u Prijedoru. Foto: BIRN BiH

Advokatica iz Sarajeva Nina Kisić smatra da odluka policije u Prijedoru može dovesti u pitanje dva ljudska prava.

“Moj stav je da ova odluka dovodi u pitanje pravo na slobodu okupljanja i udruživanja iz člana 11. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja sloboda je također garantovana i Ustavom Bosne i Hercegovine. Istina je da sloboda okupljanja i udruživanja može biti ograničena radi interesa javne sigurnosti, ali u konkretnom slučaju ta opasnost bi morala biti konkretizirana”, kaže Kisić.

Ona lično smatra da ova zabrana dovodi u pitanje i slobodu izražavanja iz Evropske konvencije, smatrajući da svako ima pravo na slobodu izražavanja, slobodu mišljenja, slobodu primanja i prenošenja informacija, što je također garantovano Ustavom.

Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope, osudila je odluku prijedorske policije.

“To je protivno ljudskom pravu na mirno okupljanje. Umjesto zabrane, vlasti bi trebale da se usprotive negiranju ratnih zločina”, navodi Mijatović.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH su na svom Twitter nalogu naveli da izražavaju zabrinutost zbog ograničenja šetnje i mirnog okupljanja, te oštro osuđuju odluku policije, navodeći kako vlasti u Prijedoru imaju obavezu promovisati toleranciju i poštovanje žrtava.

“Ograničavanje žrtava da obilježe stradanje narušava međusobno povjerenje i podriva izglede za pomirenje, neophodno za mirnu i prosperitetnu budućnost svih građana BiH”, navodi se u saopštenju Ambasade, kao i da je pravo na okupljanje osnovno pravo zagarantovano Ustavom.

Haški tribunal je u presudama utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci.

Uslijedili su napadi na okolna sela, bošnjačko i hrvatsko stanovništvo je hapšeno i zatvarano u logore, među kojima su bili “Omarska”, “Keraterm” i “Trnopolje”, a mnogi su u ovim objektima i van njih izgubili živote. Procjenjuje se da je tokom rata ubijeno više od 3.000 ljudi, od čega 102 djece u Prijedoru.

Za Prijedorčanina Nijaza Huremovića odluka policije predstavlja ponižavanje preživjelih žrtava kojima se oduzima mogućnost da se sjećaju svojih najmilijih.

“To je definitivno kršenje ljudskih prava. Mi svake godine obilježimo bez i najmanjeg incidenta, najmanje ružne riječi ustvari, i sad odjednom oni se boje nas i mi smo neka opasnost za ovu sredinu”, kazao je on.

Ovo nije prvi put da policija u Republici Srpskoj ograničava kretanje i suočava se sa kritikama za ograničavanje zagarantovane slobode građanima.

Banjalučki Osnovni sud je prvostepeno utvrdio da su dvije aktivistkinje grupe “Pravda za Davida” u Banjoj Luci Sofija Grmuša i Aleksandra Ninić-Vranješ trpjele diskriminaciju od pripadnika policije Republike Srpske.

Policija je ranije i protiv drugih aktivista neformalne grupe građana “Pravda za Davida” napisala najmanje 160 prekršajnih i krivičnih prijava čija opravdanost nije potvrđena na sudu, a policajci su, između ostalog, tražili od aktivista da se udalje sa javne površine gdje su održavali proteste.

Transparent “Jer me se tiče” na trgu u Prijedoru. Foto: BIRN BIH

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Interantionala u BiH, kaže kako je ova organizacija u više navrata ukazivala na proizvoljnu praksu organa u Republici Srpskoj kod slobode okupljanja, zbog čega često dolazi do ograničenja građanskih sloboda i prava na okupljanje i kretanje, iako zakon jasno propisuje u kojim slučajevima organi mogu zabraniti okupljanje.

“Svjedoci smo da se ove zakonske odredbe veoma proizvoljno tumače, vrlo često u odnosu na to ko organizuje okupljanja i sa kojim ciljem, te ograničavanje kretanja okupljanja žrtava u Prijedoru predstavlja još jedan takav slučaj, posebno kada se uzme u obzir da je šetnja prethodnih godina omogućavana, a da ove godine je skup ograničen i što se tiče lokacije i vremena. U propisima se ništa mijenjalo nije, te su drugim grupacijama okupljanja omogućavana”, kazala je Korajlić.

Iz Misije OSCE-a u BiH kažu da su okupljanja u pokretu oblici mirnog okupljanja koji uživaju jednaku zaštitu kao i statična okupljanja i trebaju biti omogućena kada god je to moguće, naročito zato što Zakon o javnom okupljanju Republike Srpske također prepoznaje tu mogućnost.

“Razumijemo zabrinutost u vezi sa potencijalnim nasiljem u slučaju održavanja dva ili više skupova ili kontraskupova, ali se ne slažemo sa tim da sama ta činjenica treba biti korištena da ograniči bilo koje od mirnih okupljanja bez jasne i neposredne prijetnje nasiljem”, navode iz Misije OSCE-a, kao i da je važno usklađivanje bh. zakona koji regulišu ostvarivanje prava na mirno okupljanje sa međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, što je do sada učinjeno samo u Brčko distriktu.

Zabrinutost za buduća obilježavanja

Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana iz Banje Luke navodi da se u ovom slučaju u Prijedoru radi o diskriminaciji, kršenju ljudskih prava i definitivnom “zabadanju noža žrtavama” koje godinama komemoriraju tiho, jer su, kako kaže, učesnici skupa roditelji i familije žrtava koji dođu na obilježavanje na jedan dostojanstven način.

“U pitanju je apsolutna zloupotreba institucija. Organizacija ‘Jer me se tiče’ je diskriminisana u cilju da se ovaj događaj više ne održava. Umjesto da se napravi spomenik, što je inicijativa roditelja, za 102 ubijene djece, nažalost, sa novom vlašću i novim desnim strukturama, ide sa ka tome da se onemogući obilježavanje Dana bijelih traka”, kaže Žolja.

Korajlić objašnjava da procedura za žalbu na odluke o zabrani ili ograničenju je takva da često ne omogućava pravovremeno djelovanje protiv ovakvih odluka, a podnosi se ministru unutrašnjih poslova koji po njoj odlučuje. U ranijim primjerima zabrana okupljanja u Republici Srpskoj se često mogao vidjeti i upliv politike u donošenju ovakvih odluka, kaže Korajlić.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović govori kako je odluka o zabrani šetnje došla “pet do 12” kako se ne bi ušlo u sudski postupak.

“To je naša stvarnost s kojom živimo – uvijek su neki problemi kada je u pitanju obilježavanje. Gdje nema problema je jedino kada se uključi međunarodna zajednica. Problemi su postali tradicija, a kako dolaze novi kadrovi svi su pod istim kalupom pripremani da pronađu model opstrukcije, kako bi se izrevoltirale žrtve i kako bi se osporilo samo stradanje”, kaže Tahirović.

Žolja zaključuje da dosta ljudi u Prijedoru negira to što se dogodilo, te da se, ne samo na ovom području, nego i šire, pokušavaju prikriti događaji.

“Poruka je vrlo jasna, a to je da sljedeće godine možda skup neće biti održan nikako, odnosno moguća je totalna zabrana. Poruka je da žrtve trebaju da ćute i da zaborave na sve ono što se desilo”, kazao je Žolja.

Fikret Bačić je najavio da će se organizatori okupljanja žaliti na odluku PU-a Prijedor.