Disciplinski postupak protiv tužiteljice zbog neizvršavanja uputstava nadređenog tužioca

Ured disciplinskog tužioca. Foto: BIRN BiH

U disciplinskoj tužbi koju je UDT podnio 28. februara, tužiteljici Jasminki Knežević se na teret stavljaju tri prekršaja: da je izdavala naredbe za formiranje predmeta suprotno instrukciji i pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i dodjeljivanju predmeta, da je bez saglasnosti glavne tužiteljice Tužilaštva Kantona Sarajevo (KS) sklopila sporazum o priznanju krivice s pet optuženih i da je neopravdano kasnila u rješavanju pritužbi u vezi sa obustavama istraga.

Na prijedlog disciplinskog tužioca Asmira Baćevca, Prvostepena disciplinska komisija je odredila da u svojstvu svjedoka prvo bude saslušana optužena Knežević.

Na upit svog pravnog zastupnika, advokata Senada Pizovića, Knežević je objasnila kako je izdala naredbu za formiranje predmeta. Ona je ispričala da je 24. 3. 2021. godine dobila telefonski poziv od čovjeka koji je njoj kazao da se prema Sarajevu kreće veća količina eksplozivne materije. Rečeno joj je i kojim putem će vozilo proći. O tome je napravila službenu zabilješku i napravila naredbu da se sve evidentira u sistemu za automatsko upravljanje predmetima (TCMS).

“Ja sam o tome obavijestila dežurnog tužioca i sudiju za prethodni postupak, te sam nazvala Edina Malkića, inspektora SIPA-e, i rekla mu da se prema Sarajevu kreće 46 kg eksploziva. SIPA je izvršila pretres i pronašla eksploziv. Pokušala sam na telefon dobiti i glavnu kantonalnu tužiteljicu Sabinu Sarajliju, ona se nije nalazila na radnom mjestu i nije odgovarala na pozive. Poslala sam joj poruke na Viber, znam da je pročitala, evidentiran je dokaz”, kazala je Knežević.

Ona je rekla kako je osobu s kojom je razgovarala htjela da uputi na glavnog tužioca, ali da je ta osoba samo s njom željela da razgovara.

Za drugi prekršaj koji joj se stavlja na teret, Knežević je kazala da se radilo o pritvorskom predmetu u kojem je optuženo bilo 13 lica. Za osam lica iz tog predmeta dobila je saglasnost glavne tužiteljice da potpiše sporazum o priznanju krivice, dok je za pet lica Sarajlija od nje tražila da izmijeni optužnicu u pogledu pravnih sankcija.

“Ročište je održano u vanrednoj situaciji, kada je bila pandemija. Optuženi su bili podijeljeni u dvije grupe. Na sudu mi je bilo uskraćeno vrijeme da izmijenim optužnicu u pogledu na sticaj krivičnog djela”, rekla je Knežević, dodavši kako je više puta tražila saglasnost za to od glavne tužiteljice.

Knežević je, obrazlažući da je kasnila u rješavanju pritužbi, kazala kako je bilo vrijeme korone, te da je ona mijenjala kolege i radila njihove pritvorske predmete, dok njeni predmeti, kako je rekla, “nikome nisu dodjeljivani”.

Disciplinski tužilac Asmir Baćevac je podsjetio Knežević na službenu izjavu u kojoj piše da je dojavu o eksplozivu dobila 22. marta, a službenu zabilješku napravila tek 24. Ona je na to odgovorila da je bilo u brzini jer je u “momentu radila na pritvorskom predmetu, te da je sama kucala”. Knežević je, na pitanje Baćevca, navela da je povodom presignacije ovog predmeta drugom tužiocu razgovarala sa Sabinom Sarajlijom i njenim zamjenicima Melihom Drugović i Seadom Kreštalicom, rekavši kako su oni od nje tražili nekoliko puta da kaže “ko je izvor”. Na pitanje predsjedavajuće Prvostepene disciplinske komisije Željke Radović zašto je preuzela ovaj predmet, Knežević je kazala da je “prepala ta količina eksploziva”.

Na glavnom pretresu je svjedočila i glavna tužiteljica Tužilaštva KS-a Sabina Sarajlija. Objasnila je da, prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, dežurni tužilac mora formirati predmet, te da je u ovome slučaju pogriješila i pisarnica, dodavši kako je predmet formiran netransparentno.

“Doslovnom primjenom pravilnika o TCMS-u predmet je formiran na pogrešan način”, rekla je Sarajlija.

Govoreći o drugom prekršaju tužiteljice Knežević, Sarajlija je navela kako je “Sud odbacio sporazum jer su predložene kazne koje se ne mogu izreći za krivična djela”, rekavši da saglasnost za sklapanje sporazuma prethodno treba dati glavni tužilac. Za treći prekršaj – neopravdano kašnjenje u rješavanju pritužbi u vezi sa obustavama istraga – Sarajlija je kazala kako se radilo o predmetima za koje je Knežević ranije rekla da su završeni, zbog čega je urgirala da se izjasni.

Na pitanje zastupnika optužene da li su njene radnje bile hitne, Sarajlija je odgovorila da su to radnje iz nadležnosti dežurnog tužioca.

U završnoj riječi Pizović je kazao kako je tužilačka norma Jasminke Knežević u 2020. bila 103, a u 2021. godini 153 posto. Dodao je i kako je VSTV glavnoj tužiteljici Sarajliji vratio ocjenu Knežević, na šta je Sarajlija tokom unakrsnog ispitivanja rekla da se radilo o tehničkoj grešci.

“Tužena je kriva što je ambiciozna i što hoće da radi. Ne treba ići na štetu pravila, ali treba biti malo i pragmatičan”, kazao je Pizović u završnoj riječi, dodavši kako u prekršajima koji joj se stavljaju na teret “nema nikakve štete ni po koga”.

Disciplinski tužilac Asmir Baćevac je u završnoj riječi naveo da “pragmatičnost vodi selektivnoj primjeni zakona“.

Prvostepena disciplinska komisija će naknadno donijeti odluku.