Panel-diskusija nakon predstavljanja studije. Foto: BIRN BiH
Anida Sokol, istraživačica “Mediacentra Sarajevo”, tokom predstavljanja studije kazala je da je jako teško definisati šta zapravo podrazumijeva štetan sadržaj, jer on zavisi od konteksta, države i kulture.
Kako je objasnila, u studiji su se fokusirali na nekoliko vrsta štetnog sadržaja koje bi mogle da utječu na demokratske procese u zemlji, a među kojima je govor i narativi mržnje, negiranje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca, etnonacionalno i/ili politički pristrasno medijsko izvještavanje, dezinformacije te napadi, prijetnje i kampanje diskreditacije protiv pojedinaca.
“Pod tim štetnim sadržajem smo gledali i nezakonit sadržaj – sadržaj koji je zakonom određen u zemlji. To može biti govor mržnje koji se tiče krivičnog zakona, krađa autorskih prava i s druge strane potencijalno štetan sadržaj – koji nije nužno zabranjen, ali može da naudi demokratskim društvima, može da naudi pojedincima, može da naudi grupama i slično”, rekla je Sokol tokom predstavljanja studije koja je dio UNESCO-ovog projekta “Social Media 4 Peace”, a u sklopu koje su predstavljene i preporuke za regulaciju štetnog sadržaja.
Negiranje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca, kao jedna od vrsta štetnog sadržaja prema ovoj studiji koji podrazumijevaju slučajeve odobravanja, negiranja, grubog umanjivanja ili pokušaja opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama u velikoj mjeri utječe na proces suočavanja s prošlošću i pomirenja.
Nakon predstavljanja studije, održana je panel-diskusija na kojoj je Lejla Gačanica, pravna ekspertica, naglasila da je ogroman problem pitanje transparentnosti platformi koje treba da uspostave standarde, odnosno pravila za eliminaciju štetnih sadržaja.
“Čim nešto nije transparentno, čim je nešto automatizirano, zapravo dolazi do ogromnog potencijala za zloupotrebu i nekada se kao štetni sadržaj uklanja ili blokira sadržaj koji nije u skladu sa, recimo, političkim mainstream stavovima”, kazala je Gačanica, dodavši da se uklanjaju sadržaji koji izlaze van okvira nekih oficijelnih narativa o određenim pitanjima.
Bojana Kostić, medijska ekspertica, istaknula je problem u jačanju moći platformi poput društvenih mreža i da se trenutno dešava tranzicioni period u kojem je nepoznato kuda je krenuo sami komunikacioni poredak, zbog čega dolazi do mnogih nedoumica i pravnih lutanja, dok je Mladen Lakić iz Raskrinkavanje.ba ukazao na pojavu pozitivnog trenda su smislu portala koji su spremni da objave ispravku netačnog navoda.
Azra Maslo, rukovoditeljica Sektora za programske sadržaje i prigovore u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH, naglasila je važnost Akta o digitalnim uslugama, čiji je cilj zaštita korisnika, a koji podrazumijeva mogućnost uklanjanja nezakonitih sadržaja po principu prijavljivanja i označavanja štetnih sadržaja.
