Osnovni uslovi, prema konkursu otvorenom do 19. maja, zahtijevaju da je kandidat državljanin Bosne i Hercegovine, intelektualno i fizički sposoban da obavlja sudijsku ili tužilačku dužnost, da ima diplomu pravnog fakulteta iz BiH, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uslovom da je diploma koju je izdao taj pravni fakultet nostrificirana u skladu sa zakonom, kao i da ima položen pravosudni ispit u spomenutim državama ili priznat.

Evo šta trebate znati o konkursu za novog glavnog državnog tužioca.

Novi glavni tužilac se bira nakon smjene Gordane Tadić

Konkurs za glavnog tužioca raspisan je nakon što je nekadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić smijenjena s te pozicije i premještena na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva zbog disciplinske odgovornosti u septembru 2021. godine.

Tadić se teretila za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega koje šteti ugledu tužilačke funkcije, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe koja se odnosila na njen zahtjev za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Na konkurs za prethodnog glavnog tužioca, nakon kojeg je izabrana Tadić, za glavnog tužioca prijavilo se 13 kandidata, koji su tada bili na pozicijama tužilaca Tužilaštva BiH – Miroslav Janjić, Kasim Halilčević, Miroslav Marković, Diana Kajmaković, Seid Marušić, Ivan Matešić, Saša Sarajlić i Ismet Šuškić, kao i tadašnji federalni tužilac Munib Halilović, glavni kantonalni tužilac u Tuzli Tomislav Ljubić, glavni inspektor Federalne uprave policije Mustafa Hujdurović i tužilac Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci Siniša Vranješ.

U oktobru 2021. godine, istog dana kada je smijenjena Tadić, na poziciju vršioca dužnosti glavnog državnog tužioca imenovan je njen zamjenik i tadašnji rukovodilac Odjela za ratne zločine.

Raniji tužioci smijenjeni zbog disciplinske odgovornosti

Gordana Tadić. Foto: BIRN BiH

Tužilaštvo BiH je osnovano 2003. godine, i zaduženo je da radi na najtežim predmetima organiziranog kriminala, korupcije, ratnih zločina i terorizma.

Osim Tadić, do sada su bila izabrana tri glavna tužioca. Prvi izabrani Marinko Jurčević napustio je funkciju bez da je ikada objasnio razloge u javnosti.

Drugi glavni tužilac Milorad Barašin – nakon disciplinskog postupka pokrenutog zbog kontakata sa Slobodanom Tešićem, koji se dovodi u vezu s međunarodnim krijumčarenjem oružja – smijenjen je s pozicije, te je kao tužilac nastavio raditi u Tužilaštvu do svoje smrti.

Goran Salihović, treći glavni tužilac, također je smijenjen odlukom disciplinske komisije, zbog nepravilnosti u radu, a ostao je na poziciji tužioca u Tužilaštvu BiH. Trenutno je privremeno suspendovan do okončanja krivičnog postupka koji se protiv njega vodi u Kantonalnom sudu u Sarajevu zbog zloupotrebe položaja.

U ranijem izvještaju pravnog stručnjaka Reinharda Priebea se navodi kako imenovanja, unapređenja i karijerna napredovanja sudija i tužilaca koje provodi VSTV prvenstveno trebaju slijediti nenacionalni pristup i temeljiti se na stručnosti.

“Problem nacionalnog pristupa rang-listama je posebno akutno izražen kada se radi o predsjednicima sudova i glavnim tužiocima. Iako je opšta zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih ustavni princip, prevladavajući standard kod imenovanja u pravosuđu treba biti stručnost. Nacionalna pripadnost se treba uzeti u obzir tek na kraju svakog postupka, ako se izbor svede na dva jednako rangirana kandidata. Odluke o imenovanju moraju biti podrobnije obrazložene prema unaprijed utvrđenim kriterijima”, navedeno je u izvještaju.

Raspisivanje konkursa kasnilo u odnosu na obećanja

Sjednica VSTV-a u decembru 2021. godine. Foto: BIRN BiH

Na sjednici VSTV-a početkom marta ove godine predsjednik Halil Lagumdžija je kazao da će se nastojati da se prije kraja mjeseca objavi konkurs za nosioce rukovodećih pravosudnih funkcija, među kojima je i pozicija glavnog tužioca Državnog tužilaštva.

Lagumdžija je tada rekao da je, u skladu sa onim što je i dogovoreno na prethodnoj sjednici, dao Odjelu za imenovanja da provjeri kojim to još rukovodiocima pravosudnih funkcija ističe mandat u narednih najmanje pola godine, te da je dobio povratne informacije.

On je na sjednici u februaru iznio zaključke, među kojima su i da će Odjel za imenovanje i napredovanje pripremiti spisak pravosudnih rukovodilaca kojima ističe mandat u narednih pola godine, a možda i godinu, te da se nakon toga ide s raspisivanjem konkursa, kako bi se ubrzao proces.

Tada je kao zaključak usvojeno brzo raspisivanje konkursa za pozicije koje su već aktuelne, poput pozicije glavnog tužioca u Državnom tužilaštvu i nekim drugim pravosudnim institucijama.

Konkurs za glavnog tužioca objavljen je s kašnjenjem više od mjesec dana nakon ove izjave predsjednika VSTV-a.

Prema Zakonu o VSTV-u, glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca Tužilaštva BiH moraju imati najmanje osam godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva.

Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od šest godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Vršilac dužnosti najavio bolje rezultate

Milanko Kajganić, vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Foto: BIRN BiH

Trenutni vršilac dužnosti glavnog tužioca je Milanko Kajganić, koji tu funkciju obnaša nakon smjene nekadašnje glavne tužiteljice Tadić. Kajganić je 2014. godine imenovan na poziciju tužioca Državnog tužilaštva, a za zamjenika glavne državne tužiteljice izabran je 2019. godine zajedno s Dianom Kajmaković.

Izbor vršioca dužnosti obavljan je između četiri zamjenika nekadašnje glave tužiteljice – Ismeta Šuškića, Ozrenke Nešković, Kajganića i Kajmaković.

“Oni su jedini mogući kandidati za vršioca dužnosti glavnog tužioca do okončanja konkursne procedure”, naveo je ranije predsjednik VSTV-a Lagumdžija.

Nakon što je imenovan za vršioca dužnosti glavnog tužitelja u oktobru prošle godine, Kajganić je u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Heregovine (BIRN BiH) odmah po stupanju na funkciju najavio podizanje više optužnica za ratne zločine do kraja godine, kao i da će u fokusu Državnog tužilaštva biti i predmeti visoke korupcije.

Tužilaštvo BiH je u prva četiri mjeseca ove godine podiglo više optužnica za ratni zločin nego u prvoj polovini prethodne dvije godine. On je najavio da će do kraja godine biti još optužnica, koje su i podignute do kraja 2021.

Upitan za procesuiranje krajnje desničarskih organizacija u BiH, Kajganić je tada kazao da će ih biti, te da od predmeta koji se u trenutku intervjua vodio protiv pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta ovisi kako će se svi naredni predmeti procesuirati. U ovom predmetu Sud BiH ih je prvostepenom presudom oslobodio optužbi, te se očekuje žalbena sjednica po žalbi Tužilaštva.

Govoreći o ostalim predmetima za koje postoji interes javnosti, Kajganić u intervjuu nije mogao reći da li će Tužilaštvo preuzeti predmet nabavke pokretne bolnice u Republici Srpskoj, niti u kojoj je fazi istraga u predmetu “Ikona”, o tome kako je ikona iz Ukrajine dospjela u ruke Milorada Dodika, koji ju je poklonio ministru vanjskih poslova Rusije.

To su samo neki od predmeta s kojima će se suočiti novi glavni tužilac Državnog tužilaštva.

Niz istraga od interesa javnosti za novog tužioca

Davor Dragičević ispred zgrada Državnog suda i tužilaštva. Foto: BIRN BiH

Brojne međunarodne organizacije i razni izvještaji ukazuju na problem negiranja genocida i drugih zločina, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, uprkos izmjenama i dopunama zakona koje je nametnuo nekadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko i kojima se zabranjuje i kažnjava ovo krivično djelo.

Iako je zaprimilo brojne prijave za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, Tužilaštvo do sada nije podiglo niti jednu optužnicu.

Tužilaštvo još uvijek nije donijelo ni odluku o prijavi protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika zbog saglasnosti za korištenje vojnih helikoptera za gašenje požara, o čemu je pisao BIRN BiH. Protiv Dodika, kako je potvrđeno ranije iz Tužilaštva, u radu je i nekoliko predmeta po prijavama za negiranje genocida, odnosno ratnih zločina.

Dodik je nedavno saslušan u Tužilaštvu, nakon čega je u obraćanju medijima kazao da negira optužbe i vezu s predmetom “Pavlović banka”, kao i da smatra da će sve “pasti zbog nezakonitosti i neustavnosti”.

Pred zgradama Suda i Tužilaštva BiH, Davor, otac Davida Dragičevića, danima traži da se riješi slučaj ubistva njegovog sina iz marta 2018. godine.