Utorak, 23 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Mahmut ŠvrakaMahmut Švraka. Foto: BIRN BiH

Dragica Tojagić, sekretar Republičkog tužilaštva, kao svjedokinja tuženog navela je da od jula 2019. godine radi u ovom tužilaštvu te da je 4. i 5. februara 2021. održan kolegij glavnih tužilaca, kada su isticali složenost Zakona o zaštiti ličnih podataka. Ona je kazala da su isticali šta tužilaštva treba da urade te da su se najviše dotakli liste radnih mjesta. Izjavila je da 2020. godine nisu radili zbog pandemije koronavirusa, kada je veći broj radnika bio odsutan.

Na upit tužiteljice Alene Kurspahić-Nadarević, Tojagić je potvrdila da je Zakon o zaštiti podataka stupio na snagu 2005. te da se prvi put o njegovoj primjeni raspravljalo na kolegiju, kada je jedna od tužiteljica rekla da se treba provesti provjera tužilaca, dodavši da su se na kolegiju najviše osvrnuli na stepen tajnosti tih podataka.

Švraka se, prema disciplinskoj tužbi, tereti za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, jer je, kako je navedeno, u periodu od najmanje pet godina propustio u Republičkom tužilaštvu osigurati raspodjelu predmeta putem TCMS-a, za čiju primjenu je odgovoran.

On se tereti i da je u periodu od najmanje pet godina propustio osigurati obavezu da se za uposlenike provedu personalizirane sigurnosne provjere te propustio postupiti po nalogu od 17. jula 2019. godine, prema kojem su sve institucije obavezne da provedu provjere shodno Zakonu o zaštiti ličnih podataka.

Tuženi Švraka je tokom svjedočenja kazao da je Republičko tužilaštvo drugostepeni organ koji ne vodi istrage, dodavši da on kao republički tužilac ne vrši raspodjelu predmeta, nego njegov zamjenik. Navodi i to da on kao tužilac postupa u skladu sa zakonom. Kazao je da je primjena Zakona o zaštiti podataka mnogo kompleksnija te da obuhvata i fizičku sigurnost dokumenata.

Tužiteljica Kurspahić-Nadarević je obrazložila materijalne dokaze, među kojima je i dopis VSTV-a u kojem se vidi da se vršila manuelna dodjela predmeta tužiocima te dopis VSTV-a upućen na ruke svih glavnih tužilaca BiH, gdje se upozoravaju da se dodjeljuju predmeti putem TCMS-a.

Tuženi Švraka je obrazložio materijalni dokaz – izvještaj o radu od 2017. do 2021. godine, na šta je tužiteljica Kurspahić-Nadarević u odgovoru navela da nisu relevantni za ovu disciplinsku tužbu.

“U Federalnom tužilaštvu Federacije BiH, koje možemo posmatrati kao pandan, dodjela predmeta po TCMS-u se vrši u 100 posto slučajeva”, kazala je Kurspahić-Nadarević, dodavši da ne postoje razlozi da tuženi u periodu od najmanje pet godina ne postupi u skladu sa pravilnikom o TCMS-u.

UDT je predložio da se tuženi oglasi odgovornim i da mu se izrekne adekvatna kazna u skladu sa postojećom disciplinskom praksom.

Nastavak glavne rasprave, kada je planirano iznošenje završnih riječi tuženog Švrake, zakazan je za 5. april.

 

Najčitanije
Saznajte više
Miloš Lučić. Foto: Detektor
Lučić i ostali: Skupljani računi plaćani karticom
Na suđenju za zloupotrebu položaja i pronevjeru u službi, svjedoci Državnog tužilaštva su ispričali kako su u ugostiteljskom objektu Siniše Papaza za nekadašnjeg ministra za ljudska prava i izbjeglice Miloša Lučića skupljali račune, koje je on nakon nekog vremena plaćao karticom.
Sporazumi o priznanju krivnje u borbi protiv negiranja i relativizacije ratnih zločina
Nova knjiga Centra za nenasilnu akciju (CNA) Sarajevo Beograd u fokus stavlja sporazume o priznanju krivice, koji se mogu koristiti kao alat u borbi protiv negiranja sudski utvrđenih činjenica, ali i patnje porodica žrtava i manipulacija da su sudovi protiv jedne etničke grupe.
U petak počinje suđenje Elviru Čustoviću za terorizam