Četvrtak, 20 novembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Ured disciplinskog tužioca. Foto: BIRN BiH

Sutkinja Miletić se tereti da je na ročištu održanom u Upravnom odjeljenju 3. marta 2020. – nakon što je tužitelj Mehdin Jakubović, u predmetu u kojem je postupala, izjavio za zapisnik: “Ja sam preživio genocid” – rekla: “Hoćemo li upotrijebiti termin genocid?”

Disciplinska tužiteljica Alma Hasanović je na glavnoj raspravi obrazložila pet dokaza Ureda, među kojima je i audiozapisnik s ročišta, na kojem se može čuti da je sutkinja Miletić, nakon što je tužitelj Jakubović kazao: “Ja sam preživio genocid i sve te torture”, rekla: “Ja moram da reagujem da termin genocid ne unosimo u zapisnik”, zatraživši da “pronađu adekvatnu riječ i da još niko nije osuđen za to”.

Punomoćnik tužene Dragiša Jokić je proveo četiri dokaza, među kojima je uvid i čitanje presude Suda BiH iz oktobra 2020. godine, na okolnost da tužena nema problem sa upotrebom termina genocid.

Tužiteljica Hasanović je tokom iznošenja završne riječi navela kako smatra da je Ured dokazao da je tužena počinila disciplinski prekršaj te da je tužitelj Jakubović kao stranka u postupku zanemaren, jer je tužena nastavila da bez odobrenja stranke unosi termin “zločin”. Dodala je da je sutkinja Miletić izvodila navode koji su u suprotnosti sa općepoznatim činjenicama te da je, između ostalog, prekršila standard etičkog ponašanja.

“Predlažemo da Disciplinska komisija utvrdi disciplinsku odgovornost tužene za disciplinski prekršaj ‘ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije’ (…) Ured smatra da je svijest za počinjavanje prekršaja postojala kod tužene”, kazala je Hasanović, zatraživši da se tuženoj izrekne odgovarajuća disciplinska mjera.

Punomoćnik Jokić je, iznoseći završnu riječ, naveo da je iz činjeničnog opisa disciplinske tužbe nemoguće odrediti šta Ured predlaže, odnosno koja je radnja izvršenja – da li se radi o ponašanju tužene prema tužitelju, prema pravobraniocu ili se radi o povredi Zakona o parničnom postupku, jer u zapisnik nije uneseno ono što je tužitelj rekao.

“Ja znam kako je škakljiva upotreba termina, ali nije ovdje problem da li se desio genocid u Srebrenici, ovdje je pitanje da li je tužitelj u postupku bio žrtva, odnosno da li je preživio genocid”, kazao je Jokić, dodavši da predlaže da Disciplinska komisija odbije disciplinsku tužbu zbog, kako je naveo, nepostojanja valjanih dokaza.

Prvostepena disciplinska komisija će pisanu odluku dostaviti strankama u roku od 30 dana.

Najčitanije
Saznajte više
Tematska sjednica Federalnog parlamenta: Žrtve rodno zasnovanog nasilja moraju biti zaštićene
Uprkos postojanju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji, žrtve u BiH nisu dovoljno zaštićene, pokazao je to i posljednji slučaj femicida u Mostaru, rečeno je tokom tematske sjednice komisija za jednakost spolova i za sigurnost Federalnog parlamenta, održanoj s predstavnicima OSCE-a povodom “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”.
Ustavni sud BiH odbacio apelaciju Nebojše Vukanovića o prijavi SNSD-a na izbore
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio je kao nedopuštenu apelaciju političke organizacije “Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića” koja se odnosila na zakonitost prijave SNSD-a na izbore za predsjednika Republike Srpske.
SNSD kažnjen sa 30.000 KM zbog govora mržnje bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika