Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Viši sud u Beogradu. Foto: BIRN BiH

Sud je utvrdio da Osmanovićeve radnje predstavljaju ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Takođe je zaključio da je u vrijeme zločina radio za Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Bosne i Hercegovine.

U presudi su imenovane tri žrtve koje je zlostavljao u logoru – Vasiljko Todić, pripadnik vojske Republike Srpske (VRS), te civili Milenko Radušić i Rado Simić.

Sutkinja Mirjana Ilić je kazala da je “Vasiljko Todić bio neko ko više nije bio sposoban za borbu, što mu daje status zaštićene osobe u smislu Ženevskih konvencija”.

Ona je dodala da nema dokaza da je Osmanović bio jedan od glavnih istražitelja koji je ispitivao zatvorenike u logoru.

Osmanovićev advokat Đorđe Dozet odmah je najavio da će osporiti presudu suda.

“Opšta ocjena ove presude je da je nepravedna i nezakonita”, rekao je Dozet novinarima nakon presude.

Osmanović, inače državljanin BiH, u pritvoru se nalazi od novembra 2019. godine, kada je uhapšen na granici između Srbije i BiH. Sarajevo je tražilo njegovo izručenje, ali je Beograd to odbio.

Osmanović je jedan od trojice bh. državljana koji su u periodu od 2018. do 2021. godine, prilikom ulaska u Srbiju, uhapšeni zbog sumnje da su počinili ratne zločine. To se, prije Osmanovića, dogodilo ratnom komandantu vojnog zatvora u Hrasnici kod Sarajeva Huseinu Mujanoviću u julu 2018., a u septembru 2021. Srbija je uhapsila i Edina Vranja, bivšeg visokog zvaničnika Federalne uprave policije (FUP).

Međutim, nakon oštrih reakcija bh. zvaničnika i sastanka tužilaca dvije zemlje u Beogradu, Vranj je pušten iz pritvora, a srpsko tužilaštvo je predložilo da BiH preuzme njegov slučaj.

U februaru, tokom završnih riječi, Osmanovićev advokat je kritikovao ovu odluku, rekavši da je slučaj njegovog klijenta sličan i da je on takođe trebao biti prebačen u BiH.

“Moram da pomenem slučaj Vranj, gdje je Tužilaštvo predložilo ustupanje predmeta, predložilo ukidanje pritvora i čovjek biva pušten na slobodu, a ne predat organima Bosne i Hercegovine, dok moj branjenik do danas ne može da ostvari pravo da mu se pritvor zamjeni blažom mjerom”, kazao je Dozet.

Ovo je prvostepena presuda na koju se može uložiti žalba.

 

Povezane vijesti
Saznajte više
Optužbe za ratne zločine nisu prepreka: Srbija 2024. povećala izvoz naoružanja Izraelu čak 30 puta
Vrijednost srpskog izvoza naoružanja Izraelu porasla je sa 1,4 miliona evra u 2023. na 42,3 miliona u 2024. godini, uprkos rasprostranjenim optužbama protiv Izraela za ratne zločine u Gazi, pokazuje zajedničko istraživanje BIRN-a i izraelskog lista Haaretz
Crnogorski ‘vikend ratnici’ rijetko se gone za zločine u ratovima 90-tih
'Vikend ratnici' su bili dobrovoljci koji su dolazili i odlazili iz ratnih zona 90-ih godina. Mnogi su bili iz Crne Gore, ali malobrojni su se suočili s pravdom za ratne zločine koje su počinili.
Odata počast fotoreporteru Paulu Loweu, hroničaru opsade Sarajeva