Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Kosovska policija prati osumnjičenog za terorizam u Osnovni sud u Prištini 12. oktobra 2021. godine. Foto: BIRN.

Većina kosovskih građana koji su se vratili iz ratnih zona u Siriji i Iraku teško se ponovo prilagođava na život na Kosovu, a nedostaju im i programi resocijalizacije tokom služenja kazni u zatvorima, zaključuje se u jednom izvještaju BIRN-a.

Taj izvještaj, koji je BIRN sačinio u saradnji s Centrom za obuku iz zastupanja i resurse (ATRC), Mrežom vršnjačkih edukatora (PEN) i Institutom za političke studije u Prištini (PIPS), preporučuje Kosovu da uključi djecu i porodice u rehabilitacijske programe i da “podstakne privatne firme da osuđene za terorizam zaposle u oblastima za koje su kvalifikovani”.

On navodi “tešku ekonomsku situaciju, nedostatak perspektiva za zapošljavanje, neadekvatan nivo obrazovanja i nejednake ekonomske prilike” kao ključne faktore koji su privukli na stotine omladinaca s Kosova da se pridruže ekstremističkim grupama u Siriji i Iraku.

Petogodišnja strategija Kosova za prevenciju nasilnog ekstremizma i radikalizma koji vode u terorizam istekla je prošle godine. Strategija je utvrdila korake koje treba poduzeti s fokusom na ranu identifikaciju, prevenciju, intervenciju, deradikalizaciju i reintegraciju pojedinaca i grupa pogođenih ekstremizmom i radikalizmom.

To uključuje podršku s državnom birokratijom, hranom, skloništem, obrazovanjem, uključivanjem u programe zajednice, stručnim osposobljavanjem žena i pristupom zdravstvenoj zaštiti.

Kosovo je još 2015. godine stavilo van zakona učešće u stranim naoružanim grupama nakon što se preko 400 njegovih građana pridružilo sukobu u Siriji, boreći se za islamističke terorističke organizacije “Al-Nusra” i ISIL.

Na desetine povratnika s Bliskog istoka suočilo se sa suđenjima, te su osuđeni na zatvorske kazne.

“Programi reintegracije i resocijalizacije u kosovskim zatvorima nisu bili u mogućnosti da uključe sve zatvorenike osuđene za terorizam”, navodi se u izvještaju.

“Manje od 40 procenata zatvorenika koji su već pušteni iz zatvora prošlo je kroz proces stručnog osposobljavanja. Drugi su pušteni bez ikakve obuke koja bi ih pripremila za tržište rada”, dodaje se u izvještaju.

Izvještaj navodi da se među glavnim izazovima za osuđene pojedince koji nisu prisustvovali programima nalaze kratke zatvorske kazne i nedostatak privlačnih programa.

“Dio osuđenih pjedinaca na Kosovu odslužio je veći dio svojih kazni već u pritvoru. Tokom vremena provedenog u pritvorima pojedinci nisu uključeni u programe rehabilitacije, te stoga ne prisustvuju kursevima i obukama koje se organiziraju unutar popravnih zavoda”, stoji u izvještaju.

Povezane vijesti
Saznajte više
Optužbe za ratne zločine nisu prepreka: Srbija 2024. povećala izvoz naoružanja Izraelu čak 30 puta
Vrijednost srpskog izvoza naoružanja Izraelu porasla je sa 1,4 miliona evra u 2023. na 42,3 miliona u 2024. godini, uprkos rasprostranjenim optužbama protiv Izraela za ratne zločine u Gazi, pokazuje zajedničko istraživanje BIRN-a i izraelskog lista Haaretz
Crnogorski ‘vikend ratnici’ rijetko se gone za zločine u ratovima 90-tih
'Vikend ratnici' su bili dobrovoljci koji su dolazili i odlazili iz ratnih zona 90-ih godina. Mnogi su bili iz Crne Gore, ali malobrojni su se suočili s pravdom za ratne zločine koje su počinili.
Odata počast fotoreporteru Paulu Loweu, hroničaru opsade Sarajeva