Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH. Foto: EPA/FEHIM DEMIR
Prijedlog zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid predložen je od strane Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpskog kluba.
Predstavljajući zakon, zastupnica Snježana Novaković-Bursać je kazala da nisu išli sa dopunom Krivičnog zakona, jer smatraju da tekst tako ne bi vidjeli zastupnici u Parlamentu i jer bi, kako je ona rekla, “vrlo vjerovatno” bio odbijen u tehničkoj fazi obrade u zakonodavno-pravnom sektoru.
“Jer mi ne bismo i nećemo navesti neke članove službenih glasnika za koje opet neki misle da bi morali i da bi trebali biti navedeni”, rekla je Novaković-Bursać.
Ona je kazala da iza Prijedloga zakona stoji “jedna dobra namjera, pokušaj smirivanja tenzija i revitalizacije unutrašnjeg dijaloga”, te da iza njega ne stoje samo zastupnici SNSD-a kako je to predstavljeno, nego građani iz Republike Srpske.
Zastupnik Zukan Helez je rekao kako smatra da je ovaj Prijedlog zakona provokacija za bosanskohercegovačku javnost, a posebno za žrtve genocida.
“Ovaj zakon nije ništa drugo nego da se zabrani govoriti o genocidu, da se zabrani govoriti o nečemu što je presuđeno, a to je pogrešan pristup. Ja vam savjetujem da priznate genocid”, kazao je Helez.
Zastupnica Mirjana Marinković-Lepić je rekla da Prijedlog zakona kojim bi se zabranila zloupotreba pojma genocid smatra “jednom vrstom bezobrazluka”.
“Nudi se zakon koji, pazite, zabranjuje zloupotrebu pojma genocid, a mi nismo usvojili zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida. Da bi se zabranila zloupotreba pojma valjda treba prvo da utvrdimo zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida”, kazala je Marinković-Lepić.
Alma Čolo je istakla da ona ne poznaje “ideju genocida” kako je to navedeno u Prijedlogu, nego kao krivično djelo koje je precizirano u UN-ovoj konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida.
“Ja također smaram da propisivanje krivičnog djela u posebnom zakonu nije dobro u pravcu očuvanja pravne sigurnosti i instituta pravne države BiH, jer krivična djela svoja mjesta nalaze u krivičnom zakonodavstvu, a u posebnom zakonu samo izuzetno”, kazala je ona.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Denis Zvizdić je rekao kako je za njega ideja predstavljena u ovom zakonu minimiziranje genocida i nastavak negiranja.
“Prijedlog zakona kojeg bi danas trebali razmatrati je ustvari nastavak negiranja presuđenog zločina genocida u BiH, jer genocid u BiH je počinjen, on je međunarodno presuđen i to je nesporna činjenica zbog toga oštro odbacujem svaki kompromis i naravno pokušaj da se bude neutralan u definiranju pojma genocid”, kazao je on, dodajući da zbog toga nema mjesta za politička tumačenja pojma genocida.
On je, čitajući dijelove presude kojom je Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor u Haagu, kao prikaz pravne prakse koja reguliše genocid, poručio da se ovaj zakon ne treba prihvatiti kao hitni postupak niti uopšte kao zakon u obliku u kojem je predstavljen.
“Čvrsto vjerujem i odgovorno tvrdim da je ovaj zakonski tekst novo negiranje genocida i nova uvreda za žrtve. Riječ je o desetoj fazi genocida, a to je faza poricanja”, kazao je Zvizdić.
Osim što je za njega ovaj Prijedlog zakona u hitnom postupku faza poricanja genocida, rekao je i da u posljednje vrijeme postoji i 11. faza genocida, a to je glorifikacija.
“Ja predlažem da idemo u prvu fazu kolektivne i individualne katarze naroda, da konačno priznamo istinu, a nazovemo stvari pravim imenom, a ne da dajemo nekakve filozofske i apstraktne kvalifikacije o ideji genocida”, kazao je on.
Zastupnik Saša Magazinović je bio mišljenja da je predloženi zakon trebao biti predstavljen kao dopuna Krivičnog zakona BiH, a ne kao poseban zakon, navodeći kako bi bilo da se i u drugim slučajevima umjesto uvrštavanja u postojeće, formiraju novi zakoni.
“Ja razumijem da je vama problem predložiti dopunu Krivičnog zakona… zbog toga što bi morali priznati Inzkov zakon o negiranju genocida”, kazao je, između ostalog, on.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala kako je SNSD-ov prijedlog zabrane zloupotrebe pojma genocid postavljen kao jedan od uslova povratka političara iz Republike Srpske na posao u državne institucije. Prijedlog zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid mogao bi ograničiti slobodu govora i ugroziti mogućnost suprotstavljanja revizionističkim narativima o zločinu genocida.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je u julu 2021. godine izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
