Kantonalni sud u Sarajevu. Foto: BIRN BiH
U završnoj riječi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, Odbrana je navela da se mnogi događaji koji su stavljeni na teret Papiću uopšte nisu dogodili ili se nisu dogodili na način na koji su naveli svjedoci.
Braniteljica Zorana Čarkić je kazala da navodi da je optuženi bio u komandi Prvog bataljona Prve sarajevske motorizovane brigade predstavljaju netačan podatak i da o tome nije izveden nijedan dokaz. Ona je rekla da je Papić kao mlad čovjek bio mobilisan i angažovan u naselju Kovačići.
Prema njenim riječima, u dispozitivu se nalazi niz komentara koji nisu svojstveni optužnici.
“Odakle ti podaci za optužnicu, koje je prvostepeni sud isjekao da spasi što se spasiti može?”, navela je Čarkić.
Predsjedavajuća Vijeća Sanela Rondić upozorila je braniteljicu da se u završnoj riječi na osvrće na rad prvostepenog vijeća u ranijem postupku.
Odbrana smatra da je Tužilaštvo propustilo da dokaže postojanje oružanog sukoba, koje je bitno povezati sa djelom u predmetima ratnih zločina. Kako je dodala, pogrešan je bio pokušaj ulaganja presude Suda Bosne i Hercegovine u kojoj se poziva na presudu Haškog tribunala.
Odbrana je istakla da, iako je bilo prinudnog rada, nije jasno ko ga je naredio, te “da se svaki rad ne može smatrati ratnim zločinom”.
“Kaže da je naredio da se ukopa mrtav čovjek, da se neko ošiša na ćelavo, za šta nemamo dokaze, a i da imamo, gdje je tu ratni zločin?”, navela je Čarkić.
Ona je analizirala iskaze svjedoka za pojedine tačke, nalazeći da su iznijeli kontradiktorne navode, a neki određene stvari nisu spominjali u istrazi.
Suđenje Papiću je ponovo počelo pred Kantonalnim sudom nakon što je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine ukinuo osuđujući dio prvobitne presude kojom je bio osuđen na dvije godine zatvora.
Optužnica tereti Papića da je, u periodu od maja 1992. do kraja 1994. godine, na području sarajevskih naselja Grbavica i Kovačići, koristeći položaj komandanta Treće čete Prvog bataljona u sklopu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), izdavao naredbe prinuđujući na rad civile nesrpske nacionalnosti, tako što ih je svakodnevno, protivno njihovoj volji, uz fizičko i psihičko zlostavljanje, prisiljavao na obavljanje teških i ponižavajućih fizičkih poslova, najčešće na prvoj borbenoj liniji, izlažući ih opasnosti po život.
S obzirom na obaveze člana Vijeća, iznošenje završne riječi Odbrane je prekinuto, a nastavak je zakazan za 11. mart.
