Ponedjeljak, 22 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH

Sutkinja Dragica Miletić se tužbom, koju je pročitala disciplinska tužiteljica Alma Hasanović, tereti da je na ročištu održanom u Upravnom odjeljenju 3. marta 2020. – nakon što je tužitelj Mehdin Jakubović, u predmetu u kojem je postupala, izjavio za zapisnik: “Ja sam preživio genocid” – rekla: “Hoćemo li upotrijebiti termin genocid?”

U tužbi se još navodi da je pomoćnica državnog pravobranioca rekla kako postoje presude Međunarodnog krivičnog suda kojima je utvrđen genocid, a sutkinja Miletić je, između ostalog, rekla da je njoj “kao sudiji sve to poznato, da poštuje žrtve i da je samo pitala da li se može upotrijebiti neki drugi izraz”.

“Tužena je morala biti svjesna kodeksa sudijske etike. Insistirala je na promjeni termina genocid u riječ zločin”, kazala je disciplinska tužiteljica Hasanović.

Bojan Blitvić, punomoćnik tužene, rekao je da ona ostaje kod odgovora na tužbu i da smatra kako ne postoji prekršaj koji joj je stavljen na teret.

Disciplinska komisija je prihvatila predložene dokaze Ureda, među kojima su zapisnik s ročišta, izjave svjedoka i odgovor na tužbu sutkinje Miletić, kao i punomoćnika, koji je predložio, između ostalog, rješenja Suda BiH i izjavljenu reviziju tužitelja u predmetu zbog kojeg se vodi ovaj postupak.

“Revizija se odbacuje kao nedopuštena, nije bilo navoda koji se tuženoj stavljaju na teret disciplinskom tužbom”, kazao je Blitvić.

Glavna rasprava na kojoj će se provesti materijalni dokazi zakazana je za 21. mart.

Najčitanije
Saznajte više
Nevidljiva djeca: U Sarajevu predstavljen priručnik o pravima djece rođene iz ratnog seksualnog nasilja
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima, na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predstavljen je priručnik “Nevidljiva djeca: Pravni status djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj”.
Ratno seksualno nasilje i dalje izvan prioriteta srbijanskog pravosuđa
Procesuiranje seksualnog nasilja počinjenog tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji pred sudovima u Srbiji je i dalje izuzetno ograničeno i neproporcionalno rasprostranjeno u odnosu na težinu ovih zločina, saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo.
Ustavni sud kao nedopuštenu odbio apelaciju Ešefa Hurića
BIRN BiH/Detektor zapošljava snimatelja/ snimateljku