Bez obzira što ih izvještaji o stanju sigurnosti prepoznaju kao sigurnosnu prijetnju, niti jedan javni trenutni strateški dokument u Bosni i Hercegovini, prema kojem policajci i sigurnosne agencije rade, ne prepoznaje kao sigurnosnu prijetnju desničarskog ekstremizma ravnogorska udruženja, neonacističke grupe u Prijedoru i Mostaru, bošnjačku nacional-socijalističku organizaciju u Federaciji i niz etnonacionalističkih skupina širom države.

Dok su bile fokusirane na prijetnju džihadističkog terorizma, brojne države zanemarile su prijetnju desničarskih organizacija. Veliki broj država Zapadne Evrope već je pažnju posvetio više prema rastućem desničarskom ekstremizmu.

Ali BiH kasni u tom procesu. Već punu godinu BiH uopšte nema važeću krovnu strategiju za borbu protiv terorizma, plan za suprotstavljanje ekstremizmu i radikalizaciji, jer je prethodna istekla krajem 2020. godine. Još je ranije propušteno pravljenje sveobuhvatne nezavisne procjene uspjeha prethodne strategije.

Zbog promijenjenih okolnosti, Selmo Cikotić, ministar sigurnosti BiH, navodi kako bi strategija trebala predviđati širi spektar aktivnosti, mjera i postupaka koji bi trebali sprečavati te po potrebi i zabranjivati organizacije poput ravnogorskog četničkog pokreta kao oblika radikalizma koji je opasan.

“On je sam po sebi opasan, ali je opasan i u smislu da on proizvodi ekstremiste i ekstremizme na drugim stranama”, kaže Cikotić, dodajući kako su razne institucije, uključujući i pravosudne, one koje trebaju odrediti mjesto desničarskih organizacija.
Na ravnogorske i druge slične organizacije upozoravali su izvještaji o sigurnosti i obavještajni podaci, ali njima se nije bavila posljednja Strategija za suprotstavljanje terorističkim opasnostima.

U odgovoru Balkanskoj istraživačkoj mreži BiH (BIRN BiH) na ovo podsjeća i federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara, navodeći njihovo spominjanje u Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma za period od 2006. do 2009. godine.

“Bilo koja udruženja koja njeguju ekstremizam, četničku ili neofašističku ideologiju trebaju biti označena kao opasna i izričito devijantna u oba bosanskohercegovačka entiteta. Za mene je nezamislivo da bilo ko zastupa drugačije stavove”, govori Čampara.

Okupljanje pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu 2019. godine. Foto: N1

BIRN BiH je razgovarao sa više od deset stručnjaka uključenih u proces izrade dokumenata i članova radne grupe za izradu nove strategije, imenovane u maju prošle godine. U tim nezvaničnim razgovorima je potvrđeno da je upravo neslaganje oko definiranja i označavanja desničarskih i ekstremističkih organizacija, posebno od predstavnika iz Republike Srpske, razlog zbog kojeg još uvijek nisu napravljene smjernice za djelovanje institucija koje bi suzbijale rad ovakvih organizacija.

Najvažniji dokument za borbu protiv terorizma je državna strategija, krovni dokument koji daje okvir za rad i druge dokumente poput akcionih planova na državnom i nižim nivoima.

BiH je sa zakašnjenjem napravila izvještaj o provedbi akcionog plana ali je propustila ranije savjete međunarodnih partnera da napravi nezavisnu i sveobuhvatnu procjenu uspjeha Strategije, vrstu evaluacije uobičajenu za višegodišnje državne planske dokumente, o čemu je BIRN BiH ranije pisao, oslanjajući se na procjenu samo preventivnog dijela kreiranog uz pomoć međunarodnih organizacija.

Proces usvajanja strategije počeo je prije osam mjeseci ali je do sada napravljen samo prijedlog koji služi kao radni materijal na osnovu kojeg članovi očekuju da bi se mogao pripremiti i finalni nacrt.

“Još uvijek smo mi na neki način u nekim početnim položajima gdje se iznose iskustva iz prethodne Strategije, šta se nije uradilo i gdje se sada želi otići”, kaže Sead Šadić, jedan od učesnika u pripremi dokumenta iz Brčko distrikta.

Prijedlog sačinjen na više desetina strana, a u koji je BIRN BiH imao uvid, još uvijek nije usaglašen u pojedinim segmentima.

Za razliku od 2015. godine, kada je, prema iskustvu Vlade Azinovića, profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, postojao opći konsenzus oko sadržaja Strategije, pa je ona i kreirana tokom tridesetak radnih dana, danas usvajanje ovog dokumenta usporavaju okolnosti opšte političke krize u zemlji i blokade rada državnih institucija.

“Svjedočili smo tada nastanku najokrutnije terorističke organizacije ikada, takozvane Islamske države u Siriji i Iraku. (…) Stotine osoba iz BiH, neke s cijelim porodicama uključujući više od stotinu djece, do tada su već napustile zemlju i preselile se u novu državu u nastanku, bez namjere da se vrate”, navodi Azinović, pojašnjavajući kako je jedan od primarnih ciljeva Strategije bio da se trend odlazaka u Siriju spriječi.

Šest godina poslije, prema godišnjem izvještaju State Departmenta o terorizmu, nasilna ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke skupine su potencijalni izvori terorizma u BiH.

Zbog takvih trendova je predložen novi cilj buduće strategije koja bi se trebala primjenjivati pet godina nakon usvajanja. U dokumentu u koji je BIRN BiH imao uvid kao prijedlog se navodi “prevencija i suprotstavljanje svim oblicima radikalizacije i nasilnog ekstremizma koji vode u terorizam, kao i svim oblicima terorističkog djelovanja”.

Ovakav cilj, koji se razlikuje od cilja prethodne strategije, prema odgovoru Misije OSCE-a BiH, odgovara promijenjenom sigurnosnom okruženju i procjenama prijetnji u odnosu na period kada je izrađena prethodna strategija.

“Vlasti BiH su izrazile odlučnost da se u novoj strategiji i akcionim planovima bave svim manifestacijama nasilnog ekstremizma”, naveli su iz Misije OSCE-a, dodajući kako se nadaju da će konačna verzija strategije integrirati iskustva iz naučenih lekcija i najbolje međunarodne prakse za prevenciju nasilnog ekstremizma.

Desničarske organizacije, odnosno udruženja koja izazivaju ili doprinose raspirivanju nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, bi se, po mišljenju federalnog ministra unutrašnjih poslova, trebale označiti kao prijetnje po nacionalnu sigurnost BiH.

“U trenutnim okolnostima ekstremističke organizacije stvarno trebaju biti u fokusu pravosudnih, policijskih i obavještajnih struktura u BiH jer njihovo djelovanje jeste ozbiljan sigurnosni problem”, kaže Čampara.

Upravo definiranje ovih organizacija, ali i pojmova terorizma, nasilnog i desničarskog ekstremizma unutar nove strategije predstavlja prepreku za usaglašavanje članova radne grupe.

Rijetki sagovornici uključeni u proces žele govoriti javno o progresu koji je napravljen i preprekama za dobijanje dokumenta koji će ići na usvajanje Vijeću ministara. Prema više nezvaničnih razgovora, BIRN BiH razumije da dio osoba uključenih u proces vjeruje da se problem mogao izbjeći ukoliko se u samoj strategiji ne bi definirali svi pojmovi, već kada bi bili ostavljeni entitetima i Brčko distriktu da ih definiraju unutar akcionih planova koje će biti dužni usvojiti. Drugi u ovome vide “političku igru” jer BiH prema utvrđenim definicijama i kriterijima svake godine već šalje izvještaj EUROPOL-u, agenciji Evropske unije za izvršavanje zakonodavstva.

Ovaj izvještaj EUROPOL koristi za kreiranje godišnjeg Izvještaja o stanju i trendu terorizma. Prema posljednjem takvom izvještaju, prijetnje džihadista u brojnim evropskim zemljama i dalje se smatraju velikom opasnošću ali se dodaje kako “brojni desničarski ekstremisti često posjeduju oružje, te pokazuju interes za paravojnu obuku”.

Finaliziranje strategije u prvom dijelu 2022. godine

Nermin Sijamhodžić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma u Federalnoj upravi policije. Foto: BIRN BiH

U Delegaciji Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije podsjećaju da nepostojanje strateškog dokumenta umanjuje kapacitete borbe protiv terorizma i sprečavanje nasilnog ekstremizma, što je istaknuto i u posljednjem Izvještaju Evropske komisije o BiH.

Članovi radne grupe sa kojima je razgovarao BIRN BiH, koji su se počeli sastajati od oktobra prošle godine, su optimistični da bi se ona mogla finalizirati u prvom dijelu ove godine.

Goran Čerkez, predstavnik Ministarstva zdravstva Federacije unutar radne grupe, navodi kako je trenutni nacrt kvalitetan, sveobuhvatan dokument koji se ne odnosi samo na sigurnosne službe.

“Na njemu sada finaliziramo stvari”, kazao je Čerkez, dodajući kako očekuje da se on usvoji do kraja prvog kvartala ove godine.

Slično mišljenje imaju i Nermin Sijamhodžić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma u Federalnoj upravi policije, i Sead Šadić iz Koordinacionog tijela Vlade Brčko distrikta BiH, koji navode kako očekuju da se finalni nacrt usvoji tokom prve polovine 2022. godine.

“Ono što moram istaknuti u ime Distrikta i učesnika u procesu jeste da imamo dobru komunikaciju svih tijela i svakako, da ono što nam predstavlja veliku prepreku u radu je COVID”, naveo je Šadić.

Većina sagovornika zvanično izbjegava govoriti o dinamici sastanaka i komentarisati dosadašnje odluke radne grupe. To prepuštaju Ministarstvu sigurnosti koje rukovodi cijelim procesom.

Na zahtjev BIRN-a BiH za intervju iz ovog Ministarstva napisali su kako je uspostavljena radna grupa u koju su uključeni i članovi izvan sigurnosnog sektora, što se odnosi na zdravstvo, socijalnu zaštitu i obrazovanje. Oni su potvrdili da će se “nova Državna Strategija baviti svim oblicima nasilnog ekstremizma, s fokusom na područje prevencije”.

U pisanom odgovoru naveli su kako će u provedbi strategije učestvovati i predstavnici civilnog društva, uključujući vjerske zajednice, medije, akademsku zajednicu, nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, organizacije žena i organizacije mladih, dodajući kako je uspostavljena saradnja i sa predstavnicima Misije OSCE-a u BiH i Atlantskom inicijativom.

Preporuke za izradu buduće strategije na osnovu rezultata stare

Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma, ilustracija. Foto: BIRN BiH

Osim kašnjenja u izradi samog dokumenta strategije, BiH već godinama ima i problem izvještavanja o rezultatima rada na provedbi ovog dokumenta. BIRN BiH je ranije pisao kako nisu redovno objavljivani izvještaji o radu na provedbi strategije.
Konačni izvještaj o provedbi cjelokupnog procesa je također kasnio i dostupan je tek odnedavno.

Rezultate prethodne Strategije na osnovu kojih bi se napravila nova trebalo je objediniti unutar konačnog izvještaja za čiju izradu je bilo zaduženo Nadzorno tijelo koje je uključivalo 14 predstavnika sigurnosnih agencija.

Ovaj izvještaj, premda najavljivan tokom 2020. godine, sačinjen je tokom prošle godine, a rezultati pokazuju kako brojne aktivnosti nisu do kraja ispunjene.

U segmentu prevencije, prema konačnom izvještaju u koji je BIRN BiH imao uvid, održane su brojne radionice i seminari na kojima su učestvovali predstavnici lokalnih zajednica i centara za socijalni rad. Oni u svojim izvještajima upozoravaju da su izazovi sve veći, da je prevencija isplativija od borbe sa događajem u kojem je kasno za bilo kakvo djelovanje, te ukazuju kako su projekti u koje su bili uključeni kratkoročni i ne nude dugoročno rješenje.

Prema analizi BIRN-a BiH od prošle godine, organizacije koje se ne bave isključivo sigurnosti u provedbu strategije nisu bile uključene od samog početka i nisu bile dovoljno osnažene za nošenje s problemima koje nosi radikalizacija.

Osim konačnog izvještaja, na zahtjev Misije OSCE-a i Ministarstva sigurnosti je sačinjena procjena stuba prevencije istekle Strategije, koja je obuhvatila relevantnost, upravljanje i učinak, kako Strategije, tako i njenog Akcionog plana.
Iz Misije OSCE-a za BIRN BiH napominju kako je procjena dala neke od ključnih nalaza i preporuka značajnih za razvoj nove strategije.

Jedna od preporuka bila je da bi radna grupa trebalo da uključuje i aktere iz nebezbjednosnog sektora na svim nivoima vlasti, kao i predstavnike civilnog društva, navode iz OSCE-a, ističući kako je ova preporuka provedena, te dodaju kako bi se naredna strategija trebala usloviti metodologijom koja bi omogućavala praćenje i evaluaciju.

“Efikasna strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma će obezbijediti jasnu mapu puta za konkretno djelovanje kako bi nadležni organi BiH, entiteta, kantona i Brčko distrikta znali koje mjere i aktivnosti moraju biti implementirane i ko će ih implementirati”, navode iz OSCE-a, dodajući kako bi vlasti BiH trebale izdvojiti dovoljna finansijska sredstva za implementaciju strategije.

Do sada su sve aktivnosti iz Strategije provođene kroz redovne poslove institucija ili su finansirane donatorskim sredstvima. Prema razgovorima i odgovorima na upite BIRN-a BiH, očekuje se da će i nova strategija biti postavljena na isti način.
To je u suprotnosti sa preporukama stručnjaka.

Prema procjeni stuba prevencije, alociranjem budžetskih sredstava izbjegla bi se ovisnost o donatorima i osiguralo istinsko vlasništvo nad naporima za prevenciju nasilnog ekstremizma i terorizma u BiH.

Ali BiH još uvijek očekuje veliku pomoć međunarodnih partnera u finansiranju aktivnosti za sprečavanje nasilnog ekstremizma i terorizma dok ih sve u isto vrijeme, prema razgovorima sa osobama uključenim u proces, ne uključuje u potpunosti u zvanične procese planiranja tih aktivnosti.

Osim problema u stubu prevencije, tokom prethodnih šest godina nije pronađeno rješenje za regulacijom cyber prostora BiH u oblasti terorizma. Kako je pokazao prvi izvještaj koji je Nadzorno tijelo sačinilo za 2019. godinu, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je bila određena za uspostavu takozvanih “crnih lista”, odnosno internet stranica koje pozivaju na terorizam i nasilni ekstremizam, je i prije usvajanja Strategije iznijela rezerve na prijedlog uspostave ove liste.

Kako je tada navedeno, Zakon o komunikacijama ne predviđa ove nadležnosti agencije. Uprkos tome, do kraja provedbe Strategije nije pronađen način da se riješi ovaj problem.

Prema mišljenju RAK-a, navedenom u konačnom izvještaju, podsticanje putem interneta na terorizam i činjenje krivičnih djela, govor mržnje i nasilan govor, zastrašivanja i prijetnje upućene putem interneta, prije svega predstavljaju krivična djela, te bi za izdavanje naredbe o zabrani pristupa takvim stranicama morao biti nadležan Sud.

U saradnji sa RAK-om, prema novom nacrtu, pružit će se podrška pružaocima internet usluga i internet hosting za izgradnju kapaciteta. To će se provesti u saradnji sa pravosudnim i istražnim tijelima na svim nivoima u BiH.

Potrebno poboljšanje u radu sa povratnicima sa stranih ratišta

Žene i djeca tokom deportacije iz kampa Al Hol, 2019. godina. Foto: EPA-EFE/AHMED MARDNLI

Iz Delegacije EU navode kako je potrebno unaprijediti kapacitete pojačavajući razmjenu obavještajnih podataka o krivičnim djelima, te uspostavljanjem programa za prevenciju radikalizacije i olakšavanje distanciranja od nasilnog ekstremizma. Delegacija objašnjava da su provedbom prethodne strategije postignuti dobri rezultati u oblasti istrage i krivičnog gonjenja i da su svi povratnici sa stranih ratišta brzo i pravedno suđeni.

“Rad na rehabilitaciji i reintegraciji građana koji su se vratili sa stranih ratišta napredovao je od repatrijacije prve grupe iz Sirije 2019. godine. Međutim, potrebno je učiniti više u oblasti zaštite kao i prevencije”, navodi se u odgovoru.

Ranija je Strategija predvidjela rehabilitaciju i reintegraciju osuđenih nasilnih ekstremista i povratnika sa stranih ratišta kao jedan od svojih ciljeva. Ali u MUP-u Republike Srpske kažu da je to bio jedan od najvećih izazova u provedbi ranije Strategije.

Kako navode, vrlo je teško utvrditi u kojoj mjeri oni koji nisu obuhvaćeni krivičnim istragama, žene i djeca, predstavljaju opasnost za građane BiH i ukupnu sigurnost.

Do sada je jedino Federacija u svoj plan uključila i rad sa svim povratnicima iz Sirije, ali je Akcioni plan usvojen nakon godina zakašnjenja, na samom kraju provedbe ranije Strategije sa rokom do 2025. godine.

Kako navodi profesor Elmedin Muratbegović, koji je učestvovao u izradi plana i ujedno učestvuje u pripremi nove državne strategije, rad na Akcionom planu bio je “veća zamka” u odnosu na donošenje nove strategije, s obzirom da su u trenutku izrade Akcionog plana povratnici već bili u BiH.

Muratbegović navodi kako je donošenje ovog plana bilo teško, s obzirom da su “svi očekivali da se obaziremo samo na povratnike”.

“Mi smo razvili prevenciju, oko čega se sad najviše lomi. Mi spominjemo reagovanje na ksenofobne stavove. To je trebala biti dobra praksa za ostale dijelove BiH”, kaže Muratbegović.

Mišljenje s njim dijeli i Goran Čerkez, koji smatra kako će se i dalje moći raditi prema Akcionom planu Federacije BiH.

“Mi ćemo razmotriti da li ga treba revidirati i unaprijediti. (….) Očekujemo da se on nastavi implementirati”, navodi Čerkez.

Kada se i usvoji strategija, još uvijek ostaje dug put usvajanja akcionih planova i njihove provedbe.

Cikotić, koji je na čelu institucije zadužene za koordinaciju procesa izrade krovnog dokumenta za borbu protiv terorizma, smatra da dokument ima domet nakon kojeg se očekuje uključenje drugih institucija na čiji rad se ne može uticati izvana.

Tako navodi primjer oslobađajuće presude pripadnicima Ravnogorskog pokreta koji su bili optuženi za širenje i poticanje mržnje pjevanjem pjesme i okupljanjem 2019. godine.

“Ako ih oni oslobode, ako se prema njima ponašaju zaštitnički i odbranaški, bez obzira u kojoj mjeri je neka pravosudna institucija izmanipulirana, onda strategija kao dokument nije dovoljan”, kaže Cikotić.