Porodice iz RS-a najavljuju proteste zbog sporog traženja nestalih osoba
Spisak nestalih osoba. Foto: Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske
Milka Kovačić iz Bratunca za suprugom traga već gotovo tri decenije. Nestao je 1992. godine, a za nju cijeli proces traženja ide razočaravajuće sporo.
“Moj muž je bio vojnik. Dobili smo informaciju da je zarobljen, a onda mu se izgubio svaki trag”, rekla je Kovačić, dodajući da svaki nestali nije broj na spisku, već da je u pitanju ljudski život.
Prema riječima Isidore Graorac-Štrkić iz Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, nezadovoljni su procesom traženja nestalih osoba iz Bosne i Hercegovine.
“Nismo zadovoljni procesom traženja nestalih, jer taj proces ide jako sporo i to dokazuje informacija da je ove godine identifikovano samo osam lica što je poražavajući podatak”, kaže Graorac-Štrkić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Iako je problem traženja nestalih u prvom planu, iz ove Organizacije ističu nezadovoljstvo i neslaganjem njihovih i spiskova broja nestalih Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH). Graorac-Štrkić tvrdi da je na njihovom spisku mnogo veći broj nestalih osoba.
Goran Krčmar iz Operativnog tima za traženje nestalih osoba Republike Srpske kaže da je na njihovom spisku 1.652 nestalih osoba srpske nacionalnosti.
“Čuo sam da oni spominju broj između 1.100 i 1.200 nestalih Srba. Ne možemo razgovarati otprilike. Svaki čovjek ima svoje ime. Ja pričam o 1.652 lica, a to su imena koja se mogu naći na stranici Nestalirs.com”, kaže on te dodaje da su na ovom spisku i osobe iz Hrvatske, čije su porodice došle u BiH.
“Imamo slučaj da je čovjek rođen u Bronzanom Majdanu, mjestu nadomak Banjaluke, koji je otišao živjeti, čini mi se u Okučanima ili Novoj Gradišci, nestao je 1991. godine i on se ne nalazi na spisku potraživanja nestalih u Institutu Bosne i Hercegovine”, dodao je Krčmar.
On problem vidi i u tome što ne postoji centralna evidencija po nacionalnom predznaku, nego se svi nestali vode kao građani BiH. Pojašnjava da je prije nekog vremena Organizacija porodica nestalih iz Istočnog Sarajeva tražila spisak nestalih Srba. U odgovoru INO-a BiH piše da se evidencija ne vodi prema etničkoj pripadnosti, niti po okolnostima nestanka, kao niti civilnim i vojnim kategorijama.
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine traga za svim osobama nestalim na području BiH, bez obzira na njihovo državljanstvo ukoliko je prijavljen i verifikovan njihov nestanak.
Prema riječima Emze Fazlić, portparolke INO-a BiH, Institut ima sporazum o saradnji sa Republikom Hrvatskom, ali nema ovlasti da vrši potragu u toj zemlji.
“Mi smo u nekoliko navrata pokretali inicijativu da se sastanemo sa nadležnim iz Oprativnog centra, da usaglasimo spiskove, međutim, s njihove strane nikada nije bilo želje za saradnju u tom smislu”, kaže Fazlić i dodaje da se prema određenim informacijama koje ima INO BiH, na spiskovima nestalih iz Republike Srpske nalaze i neke osobe koje su preminule i ukopane i kojima su porodice podigle spomenike.
“Za nas nije nestala ona osoba za koju se zna gdje je ukopana. Porodica zna gdje se nalaze posmrtni ostaci”, dodaje Fazlić.
Prema evidenciji Instituta još uvijek se traga za 1.154 osobe za koje se pretpostavlja da su lica srpske nacionalnosti.
“Mi ne vodimo nikakvu evidenciju po nacionalnosti, ne radimo na taj način, ali ovo su lica za koja se pretpostavlja da su srpske nacionalnosti koji su verifikovani u Institutu za nestala lica. Pretpostavlja se samo na osnovu indentiteta ko je koje nacionalnosti. Mi tu govorimo samo o prijavama koje mi imamo, koje su verifikovane. Dakle, te prijave su provjerene i utvrđene da su zaista tačne. Sad, mi ne možemo znati ako ima neko ko nije prijavio”, napominje ona.
Ona podsjeća da je proces verifikacije nestalih još u toku, tako da je moguće da ima nešto više nestalih. Od osnivanja Instituta bilo je oko 35.000 prijavljenih osoba da su nestale, a verifikovano je oko 30.000 nestalih lica.
Podatke po nacionalnoj i etničkoj pripadnosti osoba za kojima se još uvijek traga nema ni Međunarodni komitet Crvenog krsta/križa u BiH. Njihova baza podataka je kreirana na osnovu zahtjeva za traženja koje su članovi porodica podnosili MKCK-u i Crvenom krstu/križu tokom ratnih i postratnih godina. Iz ove organizacije navode da je baza predata Institutu za nestala lica BiH i jedna je od glavnih izvora za uspostavljanje Centralnog registra nestalih lica.
“Smatramo da je taj registar najrelevantniji pokazatelj za koliko osoba se još uvijek traga u zemlji, jer on objedinjuje podatke iz različitih izvora, a koji su prošli kroz detaljan proces verifikacije”, navode iz ove organizacije.
Na nivou cijele BiH traga se za više od 7.000 nestalih osoba.
