Ilustracija pravosuđa. Foto: Canva
Djelovanje Evropske unije je doprinijelo učinkovitosti pravosuđa i izradi relevantnog zakonodavstva, ali su rezultati u području vladavine prava, zbog manjka političke volje, i dalje ograničeni, glavni je zaključak ove revizije.
“U područjima kao što su neovisnost pravosuđa, koncentracija moći, politička uplitanja i korupcija, i dalje su prisutni temeljni problemi, zbog čega je potrebno uložiti dodatne napore u promicanje reformi u tim područjima”, stoji u zaključcima revizije.
Sud je revizijom provjerio je li potpora EU-a vladavini prava u šest zemalja Zapadnog Balkana koje žele pristupiti EU-u bila djelotvorna.
U pogledu borbe protiv korupcije, slobode izražavanja, funkcionisanja pravosudnog sistema i policijske saradnje protiv organiziranog kriminala, BiH nije postigla nikakav napredak, za razliku od drugih zemalja u regionu.
“To je povezano s niskom razinom političke volje, otporom institucija prema promjenama i neodgovarajućim sudjelovanjem ili marginalizacijom civilnog društva”, piše u izvještaju.
Komisija je Bosni i Hercegovini postavila posebne uslove za pokretanje reformi u području kontrole odgovornosti i nezavisnosti pravosuđa s kojima se oteže, navodi se.
U posljednjih 15 godina, s ciljem jačanja vladavine prava u BiH, EU je izdvojila više od 60 miliona eura za pravosuđe, a skoro 19 miliona eura dodijeljeno je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) u vidu bespovratnih sredstava.
“Prema mišljenju Komisije, VSTV nije pokazao dovoljnu ambicioznost za provedbu reformi i jamčenje dostatne održivosti mjera koje financira EU”, stoji u izvještaju, zbog čega je Komisija prošle godine obavijestila VSTV da će obaviti preispitivanje daljnje finansijske podrške.
U izvještaju se navodi kako se VSTV, nakon više od petnaest godina pomoći, i dalje u velikoj mjeri oslanja na pomoć donatora, dok planovi za integraciju trenutnog projektnog osoblja u stalni organizacijski sistem VSTV-a nisu doveli do konkretnih i bitnih promjena.
Procjena Komisije zemalja Zapadnog Balkana. Foto: Izvještaj
Osim toga, Komisija u izvještaju navodi da bosanske vlasti i pravosuđe nisu poduzeli nikakve mjere za provedbu ključnih prioriteta u pogledu vladavine prava, dok je ometanje pravosudnih reformi, kako djelovanjem političara tako i unutar pravosuđa, i dalje rašireno.
U području slobode govora, prema godišnjem izvještaju Komisije o proširenju, BiH nije ostvarila nikakav napredak još od 2015. godine, iako su napadi na novinare ozbiljan problem širom regije, za razliku od Sjeverne Makedonije i Kosova, gdje je evidentan napredak.
“Novinari i medijske kuće i dalje su meta zastrašivanja, prijetnji na društvenim mrežama i fizičkih napada, dok su istrage i kazneni progon spori”, stoji u izvještaju.
Komisija je u okviru revizije izdala četiri preporuke u sklopu procesa proširenja, navodeći kako je potrebno ojačati mehanizam za promicanje reformi vladavine prava, pojačati potporu civilnom društvu koje sudjeluje u reformama u području vladavine prava i potporu neovisnosti medija. U okviru instrumenta “IPA III” navodi se da je potrebno staviti veći naglasak na uvjetovanje i da je potrebno poboljšati izvještavanje o projektima i njihovo praćenje.
Rok za provedbu preporuka je decembar 2022. godine.
.
