Analiza “Prekidanje kruga interpretacije prošlosti: Zabrana veličanja osuđenih ratnih zločinaca”
Autorica objašnjava da se održavanje interpretativne istine o ratu u BiH uspostavlja negiranjem, osporavanjem ili opravdavanjem ratnih zločina, revizionizmom (h)istorijskih događaja, te veličanjem osuđenih ratnih zločinaca.
“Veličanje se očituje kroz različite forme – nazivanjem javnih prostora (ulica, javnih ustanova) prema osuđenim ratnim zločincima, isticanjem fotografija ratnih zločinaca na javnim skupovima, dodjelom odlikovanja osuđenim ratnim zločincima, održavanjem memorijala te podizanjem spomenika kojima se veličaju ratni zločinci, oslikavanjem murala s likom osuđenih ratnih zločinaca u podijeljenim sredinama, osnivanjem i djelovanjem udruženja i organizacija ratnih zločinaca ili u vidu podrške ratnim zločincima i promoviranja zločinačke ideologije”, navodi se u analizi, kao i da dovoljno puta ponovljena iskrivljena slika prošlosti postaje ništa drugo do “etnički ispravna – istina”.
Odlukom Visokog predstavnika kojom su izvršene izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH), pored zabrane odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina utvrđenih pravomoćnim presudama, propisuje se kao krivično djelo i veličanje, na bilo koji način, osoba osuđenih pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
U analizi se kao primjer navodi mural Ratku Mladiću u Banjoj Luci oslikan u decembru ove godine, uz koji je ispisana poruka “Ujedinjenje je počelo i to se više ne može zaustaviti”. Mladić je u Haagu osuđen na doživotni zatvor za genocid i druge zločine u BiH.
Kako autorica analize objašnjava, Tužilaštvo BiH ima nadležnost za primjenu odredbe Krivičnog zakona o zabrani veličanja osuđenih ratnih zločinaca, ali izmjene simbola i naziva ulica jesu u nadležnosti općina i gradova.
“Odredbe KZ-a BiH se ne mogu primijeniti retroaktivno (primjenjuju se od objave), no nazivi ulica, murali, grafiti i dalje u javnom prostoru veličaju ratne zločince i ideologije koje oni predstavljaju”, pojašnjeno je u analizi, uz podatak da u Kalinoviku, Nevesinju, Gradišci i Gacku murali posvećeni ratnim zločincima i dalje nisu uklonjeni.
Insistiranje na upotrebi utvrđenih činjenica u javnom prostoru, posebno u lokalnim zajednicama, mora postati prioritet, smatra autorica.
Kako objašnjava, suprotno pozitivnim promjenama zabilježenim nakon Odluke visokog predstavnika o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u smislu smanjenja prakse negiranja, osporavanja, veličanja ratnih zločina i zločinaca, predmetni zakon postao je sredstvo političke ucjene i pritisaka, dodavši da je novoizabrani visoki predstavnik Christian Schmidt izrazio spremnost da ukine postojeći kada na snagu stupi novi, usklađen s evropskim i međunarodnim standardima koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH.
Zakon, ako bi se potencijalno vratio unutar institucija na usvajanje, mora da sadrži iste elemente koje sadrži trenutno i mora biti usklađen s evropskim i međunarodnim standardima, tvrdi autorica.
Cijela analiza dostupna je na linku.
