Djevojčica je rođena u Siriji, a roditelji su joj kosovski Albanci koji su se pridružili Islamskoj državi. Njen otac i stric ubijeni su na ratištu, a dijete su na Kosovo dovele majka, nana i tetka u aprilu 2019.

Kao i desetine drugih povratnika iz Sirije, te je tri žene sud na Kosovu prošle godine osudio za organiziranje i učešće u terorističkoj grupi, te im izrekao uvjetne kazne zatvora.

One su sada podvrgnute programu deradikalizacije, koji je napravljen s ciljem njihove reintegracije u kosovsko društvo. Ali, to nije lako.

“Oni [vlasti] nam pomažu malo, ali nedovoljno,” kaže nana, koja je pristala da govori anonimno. “Uglavnom živimo od pomoći drugih ljudi.”

Jedna od njenih kćerki, kako kaže, izgubila je posao u prodavnici odjeće jer je odbila pokazati lice. “Nije htjela prodati svoju vjeru za posao,” kaže ova žena. “Ali ima drugih poslova koje bismo mogle raditi.”

U okviru programa rehabilitacije i reintegracije takve porodice dobijaju savjetovanje, hranu, sklonište i pomoć u nalaženju posla. Vlasti, međutim, ne vide vjersku radikalizaciju kao posebno veliku prijetnju, tvrdi Gezim Visoka, koautor studije o lokalnim pogledima na radikalizaciju na Kosovu. Ali Kosovo ne može sebi priuštiti da bude pretjerano bezbrižno, govori on za BIRN.

“Postoji hitna potreba za širenjem konceptualnog opsega sigurnosnih prijetnji i plana za sprječavanje i borbu protiv novonastalih oblika vjerske, ideološke i etničke radikalizacije,” navodi on.

Visoka dalje tvrdi da bi najbolja strategija bila “kombinacija preventivne edukacije i reaktivne socijalne reintegracije.”

Finansijske teškoće

Xheve Ramadani. Foto: BIRN

U dobi od 72 godine Xheve Ramadani se našla u situaciji da podiže petogodišnje dijete, svog unuka, koji je na Kosovo doveden iz Sirije 2019. godine nakon što su mu ubijene majka, sestra i brat. Dječakov stariji brat, koji sada ima 15 godina, još uvijek se smatra nestalim.

Kćerka Ramadanijeve, Nazmije Demolli, bila je među 19 članova porodice Demolli koji su za Siriju otputovali između 2012. i 2014. godine. Njih šestero, uključujući i Nazmije, umrlo je tamo. Nazmijin muž Arben Demolli nalazi se u zatvoru u Siriji, dok njegov brat Fidan očekuje suđenje na Kosovu.

Ramadani je jedna od stotine članova porodica kosovskih Albanaca koji su se pridružili Islamskoj državi, a koja je sada prinuđena da živi sa društvenom stigmom, a ponekad i finansijskim teretom.

Iznos od 100 eura i nešto hrane koji dobija svakog mjeseca od države nedovoljan je, kaže Ramadani za BIRN.

“Za nas stare ljude izuzetno je teško brinuti se o djetetu bez roditelja, čak i kad bi finansijska pomoć bila dovoljna,” kaže ona.

“Najveća mi je briga da saznam za svog drugog unuka koji je još tamo. Čujem svakakve vijesti, ali ništa od toga nije potvrđeno. Pozivam institucije da nastave sa naporima na prikupljanju informacija o toj djeci koja su još tamo.”

Ekstremizam je ‘skriveniji’

Vaxhide Bunjaku. Foto: BIRN

Petogodišnja strategija Kosova za prevenciju nasilnog ekstremizma i radikalizma koji vodi u terorizam nedavno je istekla. U strategiji su naznačeni koraci koji bi bili poduzeti s naglaskom na ranu identifikaciju, prevenciju, intervenciju, deradikalizaciju i reintegraciju pojedinaca i grupa pogođenih ekstremizmom i radikalizmom.

To uključuje podršku vezanu za državnu birokratiju, hranu, sklonište, obrazovanje, uključivanje u programe zajednice, stručno ospobljavanje žena i pristup zdravstvenoj zaštiti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova takođe navodi da pruža ženama konsultacije sa teolozima iz Ženskog odjeljenja Islamske zajednice Kosova.

“Žena može lakše uticati na drugu ženu,” kaže direktorica odjeljenja Vaxhide Bunjaku. “Ona takođe ima veoma bliske veze sa drugim članovima porodice i može primijetiti znakove ekstremizma. Uloga žena u prijavljivanju ekstremističkih elemenata unutar njihovih porodica i dalje je ključna u prevenciji ekstremizma.”

“U skladu s tim, ženske islamske vjerske službenice na terenu, kroz svoje napore, sve više rade na podizanju svijesti žena o ekstremističkom utjecaju.”

To da ekstremizam i dalje predstavlja prijetnju pokazalo se u oktobru, kada su petorica muškaraca uhapšena zbog sumnje da su planirali “teroristička djela ili krivična djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Kosova”, pored drugih optužbi vezanih za oružje. Jedan od njih je i ranije proveo tri godine u zatvoru zbog sličnih optužbi.

Potom je prije dvije sedmice, dok se Kosovo spremalo za proslavu godišnjice albanske nezavisnosti, osoblje međunarodnih misija na Kosovu primilo internu poruku koja ih upozorava da izbjegavaju gužve zbog informacije da bi jedan ekstremista “vuk samotnjak” mogao izvesti napad u nekom trgovačkom centru.

Shkelzen Marevci je istraživač vjerskih pitanja, za fenomen radikalizacije krivi socijalnu, ekonomsku i političku situaciju, te vjerske dezinformacije i propagandu koji dolaze od određenih vjerskih službenika i islamskih organizacija.

“Sada imamo situaciju da vjerski ekstremizam nije iskorijenjen, nego je postao skriveniji i sofisticiraniji,” kaže on. “Kada govorimo o vjerskom ekstremizmu stvari su pod pokrivačem. To ne znači da one ne postoje.”