Pristup stranim borcima kroz tranzicijsku pravdu fokus stavlja na prevenciju: ICTJ

Izvještaj “Pristup stranim borcima kroz tranzicijsku pravdu”.

Posmatranje ogromnih i ozbiljnih kršenja ljudskih prava tokom sukoba u koje je bio uključen veliki broj ljudi koji su otišli na strana ratišta kroz prizmu tranzicijske pravde zasniva se na podijeljenoj odgovornosti država da ispune svoje obaveze iz međunarodnih zakona, smatraju autori izvještaja “Pristup stranim borcima kroz tranzicijsku pravdu”.

Izvještaj ICTJ-a, urađen u saradnji s Federalnim ministarstvom vanjskih poslova Švicarske, navodi i preporuke za bolji pristup za zemlje porijekla boraca sa stranih ratišta.

Tranzicijska pravda može pomoći da se razvije širi i bolje koordiniran set odgovora na ogromna kršenja prava, smatraju autori.

“Osim što pruža pravdu žrtvama, tranzicijska pravda može pomoći u prevenciji ponavljanja nasilja i zloupotreba u koje su strani borci često uključeni”, stoji u opisu izvještaja, gdje se dodaje kako ovakav pristup uključuje promoviranje odgovornosti, istine, reparacije, rehabilitacije, reintegracije, pamćenje i reforme.

Takve se mjere mogu provoditi u zemljama porijekla stranih boraca, navode autori.

“U kontekstima kao što su Afganistan, Bosna i Hercegovina, Čečenija, Somalija, Irak i Sirija, značajan broj ljudi je prešao nacionalne granice da bi se pridružio oružanim grupama tokom ratova u kojima je više strana počinilo ozbiljne i često masovne međunarodne zločine”, navodi se u izvještaju.

Do sada se u BiH sudilo samo Gavrilu Steviću za ratovanje u Ukrajini. On je oslobođen u postupku tokom kojeg je inspektor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) rekao da postoje informacije o 12 osoba koje su iz BiH otišle na ukrajinsko ratište.

Zbog vrbovanja, pokušaja odlaska i boravka na sirijskom ratištu, Sud BiH je do sada u 22 predmeta osudio 31 osobu na ukupno 64 godine i osam mjeseci zatvora. U kampovima i zatvorima u Siriji još uvijek se nalazi nekoliko desetina muškaraca, žena i djece. BiH je do sada organizirala povratak sedam muškaraca, šest žena i 12-ero djece, koji su u decembru 2019. godine stigli iz Sirije.

Pristup tranzicijske pravde prema stranim borcima bio bi usmjeren na rješavanje uzroka i posljedica masovnih kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava u kojima je značajan broj ljudi prelazio granice kako bi pružio podršku oružanim grupama u zoni sukoba, stoji u izvještaju.

U preporukama koje se odnose na zemlje porijekla stranih boraca navodi se, između ostalog, da je potrebno vratiti djecu u njihovu zemlju porijekla, smatrati ih žrtvama nezakonitog zatočenja u kampovima, te omogućiti povratak žena u svoje domovine, imajući u vidu da veliki broj njih vjerovatno neće biti odgovorno za zločine ili predstavljati ozbiljnu prijetnju.

Osim toga, izvještaj navodi da bi zemlje porijekla trebale napraviti evidenciju svih povratnika te identificirati one za koje postoje dokazi da bi mogli biti odgovorni za zločine ili da predstavljaju ozbiljnju prijetnju.

“Usvojiti diskurs koji olakšava reintegraciju i smanjuje stigmatizaciju povratnika, posebno ukidanjem pojmova kao što su ‘stranac’ za građane, ‘terorista’ za osobe koje nisu proglašene krivim za teroristička djela i ‘borac’ za veliku većinu povratnika koji nisu bili uključeni u aktivnu borbu”, stoji u izvještaju, kao i da je potrebno sprovesti istrage i tužilačke strategije za povratnike koji bi mogli biti odgovorni za zločine.

U kontekstu zemalja u kojima su kršenja počinjena, izvještaj navodi da je potrebno sarađivati ​​sa zemljama porijekla osoba interniranih u kampove ili zatočenih u zatvorima, a koje su bile umiješane u teška krivična djela, kao i prihvatiti saradnju zemalja porijekla u evidentiranju, istrazi i krivičnom gonjenju umiješanih u zločine.

Potrebno je također i sarađivati ​​s međunarodnim tijelima za ljudska prava, nevladinim organizacijama, kao i da organizacije civilnog društva uvedu reforme i prihvate praćenje postojećih uslova suđenja i pritvora i traženje nestalih, uz učešće žrtava, stoji u izvještaju.

“Sprovesti proces tranzicijske pravde koji se zasniva na zaštiti ljudskih prava, vladavini prava i promociji održivog mira, a koju vode tijela i institucije koji su nezavisni od političkog uplitanja i posvećeni zaštiti ljudskih prava”, ističe se.