Nekoliko sedmica nakon ovog javnog skupa, u Moskvi je početkom oktobra organizovana još jedna konferencija o radu dvije komisije koje je osnovala Vlada Republike Srpske o zločinima u Sarajevu i Srebrenici.

Oba događaja organizovao je Međunarodni institut za razvoj znanstvene saradnje (MIRNaS), čiji su osnivači ruski univerziteti među kojima je i Moskovski državni univerzitet te niz rusko-turskih organizacija i koga čine brojni istraživači i profesori ruskih univerziteta.

Na diskusiji održanoj u Moskvi, predstavljeni su rezulatati rada dviju međunarodnih nezavisnih komisija – Komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine i Komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine.

“Bili smo svjedoci ispisivanja povijesti duge 100 godina, a tridesetogodišnju povijest je puno teže objektivno osvijetliti, a da ona ostane budućim naraštajima. U tom smislu naša konferencija je od velike važnosti”, kazao je u uvodnom obraćanju na diskusiji u septembru Leonid Drachevsky, izvršni direktor “Gorčakov” fonda, koji je podržao događaj.

Kako je rekao Drachevsky, održavanje diskusije je veoma važno s obzirom da je dijalog o događajima iz moderne historije teško voditi, s obzirom da su svi učesnici još uvijek živi i imaju svoju stranu priče.

Na konferencije niti u rad komisije, čiji su rezultati prestavljani u Moskvi, nisu bile pozvane porodice žrtava. Nura Begović, povratnica u Srebrenici i zamjenica predsjednice Udruženja “Žene Srebrenice” koje svakog 11. u mjesecu šalje poruku da se ne ponovi genocid, kaže kako to radi da se ne bi minimalizirale žrtve i da posjete na sudske presude.

Ona navodi da je boli negiranje sudskih presuda i podrška negatorima genocida.
“Išli su do te mjere da nam se ne zna ni trag ni glas, a sad govore je li bio genocid. To su ljudi koji nemaju duše. Sramno je ko podržava takve komisije, sastanke i lobiranja”, zaključuje Nura.

Važnu podršku konferenciji daje “Gorčakov” fond. On je osnovan 2010. godine dekretom predsjednika Ruske Federacije i djeluje sa misijom poticanja razvoja javne diplomacije i podrške stvaranju javne, političke i poslovne klime u inozemstvu, povoljne za Rusiju, navodi se na zvaničnoj stranici ovog fonda, gdje se dodaje da pruža potporu razvoju društvenih, kulturnih, obrazovnih, istraživačkih i upravljačkih programa u području međunarodnih odnosa, bavi se analizom potencijala Rusije u inostranstvu, ali i organizira i koordinira konferencije i radionice, sastanke i predavanja.

Njegovo djelovanje i organizaciju septembarske diskusije stručnjaci sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) vide kao pokušaj revizionističke politike Ruske Federacije u BiH, a umreženost ovog fonda sa drugim nevladinih organizacija posmatra se kao posebna vizija “meke moći”.

Revizionistička politika Rusije na Balkanu

Memorijalni centar u Potočarima. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Sead Turčalo, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, navodi kako je za isijavanje takozvane meke moći Rusija u proteklih desetak godina formirala niz vladinih institucija koje suštinski trebaju da koordiniraju rad nevladinih organizacija i integriraju ih u međunarodne okvire, uključujući i “Gorčakov” fond.

“Gorčakov” fond formiran je u čast bivšeg ministra vanjskih poslova Aleksandra Mihailoviča Gorčakova, čiju politiku Turčalo smatra revizionističkom i kao redistribuciju međunarodne moći i propitivanje evropskog poretka iako je tada bio svjestan opadajuće moći Rusije.

“Danas ‘Gorčakov’ fond slijedi i promovira te ideje, i budući da je službeni dio Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, to su i zvanični stavovi države”, navodi Turčalo.

“Gorčakov” fond osnovan je kao instrument za provođenje ciljeva Ruskog vijeća za međunarodne poslove (RIAC), koji je učestvovao u organizaciji ovog događaja, a ranije je osnovan predsjedničkim dekretom Dmitrija Medvedeva.

“U predsjedničkom dekretu stajalo je da je osnivač rusko Ministarstvo vanjskih poslova i da će budžet organizacije dolaziti iz državnog budžeta, iz dobrovoljnih priloga i donacija te iz drugih izvora u skladu s ruskim zakonodavstvom”, navodi se u istraživanju “Medvjed u ovčijoj koži – organizacije koje finansira ruska vlada u EU”.

“Taj ‘think tank’ [RIAC] proizvodi istraživanja o pitanjima vanjskih odnosa koja su glavni prioriteti ruske vanjske politike”, navedeno je u istraživanju Wilfried Martens Centra za evropske studije, “think tanku” pri Evropskoj narodnoj stranci (EPP).

Iz RIAC-a te Instituta za razvoj znanstvene saradnje koji je učestvovao na ovoj konferenciji, nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

U saopćanju sa konferencije u septembru navodi se kako je rat u Bosni i Hercegovini prouzrokovao ne samo vojnu, već i ozbiljnu poslijeratnu traumu koja postoji već 25 godina i koja će, vjerojatno, imati utjecaja na sljedeću generaciju.

“Događaje tih godina iskrivljivali su mediji i nevladine organizacije, koje su se fokusirale isključivo na gubitke muslimanskog stanovništva, zanemarujući stav srpske strane”, navodi se u saopćenju, te dodaje kako je tokom konferencije zaključeno da se počinioci strašnih zločina iz rata ne trebaju tražiti na strani Srbije.

Na pitanje odgovornosti za rat u BiH, te na “teret koji je gospodin Inzko [Valentin Inzko] ostavio” iz Ruskog doma – Ruskog centra za nauku i kulturu iz Beograda u svom javljanju se osvrnuo Vladislav Jovanović, bivši ministar vanjskih poslova Jugoslavije.

Jovanović je kazao kako izjava bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, u kojoj on navodi kako će priznati nezavisnost BiH, pokazuje da Srbija nije imala ratne ciljeve u BiH te da je sve krivica stranaca.

Osvrćući se na izmjene i dopune Krivičnog zakona koje se odnose na negiranje genocida, Jovanović je kazao kako je njihova namjera da spriječe potencijalnu opasnost da u javnost ispliva izjava da u Srebrenici nije počinjen genocid.

“Odluka gospodina Inzka ima jednu manje vidljivu stvar, a to je da je međunarodna nezavisna komisija, a sada će to ponoviti u Moskvi, sastavljena od najpametnijih ličnosti iz desetak zemalja i došla do zaključka da je u Srebrenici počinjen strašan ratni zločin ali da nije izvršen zločin genocida”, kazao je Jovanović u javljanju iz Beograda.

Bivši visoki predstavnik u BiH je prije odlaska sa ove funkcije nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Dva dana prije nametanja ovih izmjena i dopuna predstavljen je Zaključni izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine.

Predsjednik ove komisije Gideon Grief na konferenciji u Moskvi tvrdio je da je angažiranje različitih stručnjaka u ovoj komisiji garantiralo njenu nezavisnost.

Rezultati komisije bi bili objavljeni bez obzira na rezultate, kako je osigurano ugovorom potpisanim sa dužnosnicima Republike Srpske, kazao je Grief.

“Zaključci Tribunala o genocidu neće izdržati test vremena, jer je Komisija uvjerena da se zločini u Srebrenici ne mogu smatrati genocidom”, naveo je Grief u obraćanju na konferenciji, dodajući kako bi “lako korištenje ovog izraza kao u slučaju julskih događaja u Srebrenici 1995. godine, izgubilo značenje”.

Analiza BIRN-a BiH nakon objave izvještaja o njegovim ključnim navodima pokazala je kako se oni protive zaključcima donesenim u više presuda Haškog tribunala. Trideset i jedan međunarodni stručnjak za sukobe u bivšoj Jugoslaviji ranije je potpisao otvoreno pismo u kome se navodi da formiranje komisije od strane vlasti Republike Srpske “više liči na revizionizam nego na istinski napor za utvrđivanje istine”.

Izvještaj o stradanju Srba u Sarajevu od 1991. godine do 1995. godine predstavio je predsjednik Komisije za izradu ovog izvještaja Rafael Israeli. On je kazao kako iz svih navoda koje je Komisija provjerila nije vidjela namjeru Srba za uništenje nesrba, navodeći kako bi se termin “genocid” trebao koristiti s oprezom.

Izvještaj o stradanju Srba u Sarajevu, koji se osim jednog poglavlja odnosi upravo na stradanje Srba u Sarajevu, sačinjen je od poglavlja koja se odnose na povijesni kontekst u BiH, ulogom radikalnog islama, medija, te fizičkim i psihičkim aspektima patnje.

“Prezentacija Izvještaja o Srebrenici i Sarajevu, budući da se radi o revizionističkim izvještajima može se promatrati kao dio šire revizionističke politike Rusije i njezinih saveznika u regiji i unutar Bosne i Hercegovine”, navodi profesor Turčalo.

“Gorčakov” fond kao dio strategije Vlade Ruske Federacije

Diskusija u Moskvi u septembru. Foto: Gorchakov fond

Prema najavi na početku konferencije, učesnicima se trebao obratiti i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, ali se tokom prenosa on nije obratio.

Događaju, prema listi učesnika koja je bila vidljiva tokom konferencije, prisustvovao je Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba. Niti Kojić, niti Centar nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o učešću na ovoj konferenciji.

Kojić je najavljen kao učesnik i konferencije početkom oktobra na kojoj je predstavljan rad dviju komisija. Jedan od organizatora koferencije je Moskovski državni institut za međunarodne odnose, jedan od najelitnijih univerziteta u Rusiji.

Suorganizator je bio i Ruski dom u Beogradu, predstavništvo Rossotrudnichestva, ruske Federalne vladine agencije pod nadležnošću Ministarstva vanjskih poslova.

Iz Ruskog doma u Beogradu su za BIRN BiH kazali kako prezentacija ovih izvještaja u stručnim institucijama Rusiji jasno pokazuje interesiranje ruskih eksperata za ovu tematiku, pogotovu u svjetlu krize izazvane donošenjem odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH 23. jula 2021. godine o zabrani negiranja genocida u BiH.

“Što do utjecaja ovih manifestacija na situaciju i dešavanja u BiH za pretpostaviti je da se radi o istom utjecaju koji ima bila koja međunarodna naučna konferencija o BiH na istu”, naveli su iz Ruskog doma.

Nathalie Vogel, istraživačica u Evropskom centru vrijednosti za sigurnosnu politiku, češke organizacije koja kroz platformu Kremlin Watch prati aktivnosti Rusije u Evropi, za BIRN BiH kaže kako misli da “Gorčakov” fond trenutno koristi krizu na Balkanu.

Ruska Federacija je ranije bila zainteresirana za pitanje Kosova i sada, posmatrajući Republiku Srpsku kao slično pitanje, uključuje se da djeluje, navodi Vogel, dodajući kako je ovaj Fond na Balkanu danas djeluje kao ranije u Njemačkoj.

“Vidim da na Balkanu kopiraju upravo ono što su radili u Njemačkoj prije nekoliko godina. U Njemačkoj su se udružili s Rusko-njemačkim forumom i organizirali su velike skupove na kojima bi se okupljali mediji, bivši diplomati, političari, te ljudi iz različitih područja kako bi razgovarali kako, naprimjer, normalizirati odnose između Njemačke i Ruske Federacije nakon događaja u Ukrajini”, kaže Vogel.

Podrška Rusije izvještajima Republike Srpske, koji su doprinijeli nastavku postratnih etničkih podjela u Bosni i Hercegovini, dolazi u trenutku kada Moskva nastoji povećati svoj utjecaj na Srbe u BiH.

Rusija pokušava iskoristiti sporove povezane sa ratovima 90ih godina prošlog stoljeća za produžavanje razdora i podrivanje EU-a i NATO-a na Zapadnom Balkanu, tvrdi analitičar Dimitar Bechev u izvještaju koji je objavio Strateški komunikacijski centar izvrsnosti NATO-a tokom 2019. godine.

“Sveobuhvatni cilj Rusije na Zapadnom Balkanu nije da se revidira status quo, nego da se on zamrzne. Ona bi htjela spriječiti širenje NATO-a i usporiti povećanje EU-a,” napisao je Bechev.

Profesor Turčalo smatra kako se iz vida ne treba izgubiti uloga Fonda na kreiranje sinergijskog djelovanja ruskih nevladinih organizacije koje se legitimiraju kao civilno društvo, a imaju veze sa ruskom vladom.

“Zapravo, ono što se raspravlja na forumima koje organizira ‘Gorčakov’ fond biva oficijelni narativ cijele mreže nevladinih organizacija i tako se multiplicira utjecaj budući da neke od tih organizacija imaju svoje podružnice u evropskim zemljama. Suštinski, u kontekstu prezentacije izvještaja negativan efekt je to da će njegovi rezultati biti promovirani i diljem Evrope kroz pomenutu mrežu koju održava ‘Gorčakov’ fond”, navodi Turčalo.

Organizacija koja se pojavila na ovom događaju, osim “Gorčakov” fonda, je Rusko vijeće (RIAC) u čijem su odboru, između ostalih, osobe koje su ranije bile i u upravnom odboru Zaklade “Ruski mir” (Russkiy Mir) – Sergej Lavrov, Konstantin Kosačov i Andrej Fursenko.

Kako navodi Vogel, ove organizacije će uvijek imati veze sa “Gorčakovim” fondom zbog grantova koje primaju za održavanje konferencija i sastanaka.

Vogel govori da “Gorčakov” fond djeluje kao neka vrsta banke koja dodjeluje bespovratna sredstva organizacijama za projekte.

“Njihova pojava na Balkanu je zabrinjavajuća. Oni imaju balkanski program i finansiraju sve više aktivnosti”, kaže Vogel, dodajući kako to znači da će se uskoro javiti veliki broj organizacija koje imaju direktne veze sa Fondom.

Analitičari Paul Stronski i Annie Himes napisali su 2019. godine u izvještaju za Carnegie zakladu za međunarodni mir da je cilj ruskih operacija utjecaja stvaranje “lokalnih interesnih grupa prijateljski nastrojenih prema Rusiji i instrumenata utjecaja koji bi omogućili Moskvi da spriječi dalje integracije u zapadne ekonomske, političke i sigurnosne strukture”.

“S ciljem podupiranja takvih napora, Rusija takođe nastoji pogoršati političke i društvene rascjepe u nekoliko balkanskih zemalja,” tvrde oni.

U članku “Ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini: Kako bi ruska potpora anti-NATO snagama mogla preoblikovati zemlju i regiju”, Sead Turčalo i Edina Bećirević pisali su o značaju godišnje regionalne konferencije “Gorčakov” fonda koja je 2018. godine organizirana u Sarajevu, a tema je bila vojna neutralnost.

“Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je među članovima uprave Fonda, uz nekoliko ruskih poslovnih mogula, što im omogućuje da odrede prioritete financiranja organizacije – koja financira ‘oko 25 projekata godišnje, uglavnom usmjerenih na mlade, vodstvo i povijest’, a također ‘sponzorira brojne mlade platforme koje promiču slavensku integraciju’”, navodi se u članku.

“Na ovaj način, kako Rusija nastavlja podržavati ciljeve secesionista u RS-u, ona također nastoji uključiti se u širu publiku pojedinaca koji bi mogli biti suosjećajni s njenim naporima da potkopa bosanskohercegovački državni suverenitet”, dodaje se.

Činjenicu da je Sergej Lavrov član Uprave Fonda, Nathalie Vogel vidi kao direktan utjecaj ruske Vlade.

“A ako je tu ruska Vlada i finansiranje aktivnosti nevladinih organizacija, to je barem dokaz da je to dio strategije Vlade. To ne može značiti ništa drugo”, kaže Vogel, dodajući da bi drugačije bilo da je on bivši, a ne trenutni ministar vanjskih poslova.