Usvojena Komunikacijska strategija VSTV-a, odloženo usvajanje Akcionog plana za njenu provedbu

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Foto: BIRN BiH

Marjana Popović, članica Radne grupe za izradu Komunikacijske strategije, u uvodnom izlaganju je kazala kako su dobijeni komentari i sugestije nakon prezentacije prvobitnog Nacrta komunikacijske strategije inkorporirani u strategiju.

Nacrt komunikacijske strategije usvojen je u junu ove godine, nakon čega je objavljen na službenoj internet stranici i proslijeđen pravosudnoj i međunarodnoj zajednici na mišljenje. Nakon zaprimljenih mišljenja kreirana je radna grupa za izradu Komunikacijske strategije koja je razmatrala komentare i sugestije dostavljene na nacrt.

“Pripremili smo tekst i anekse Komunikacijske strategije, prvi aneks je Akcioni plan komunikacijske strategije”, navela je Popović, dodavši da je drugi aneks Model strategije za krizno komuniciranje, te predložila usvajanje sva tri ova dokumenta.

Ona je navela da su Delegacija Evropske unije i specijalni predstavnik u BiH uputili dodatne komentare prethodnih dana tražeći da se određene aktivnosti dodatno konkretiziraju, pri čemu je potcrtano da treba odrediti ko je osoba koja može govoriti ispred VSTV-a.

“Možda smo podrazumijevali da je to samo predsjednik, ali možda se to treba potcrtati još jednom”, navela je Popović, dodajući kako je postavljeno i pitanje o kodeksu ponašanja za sudije i tužioce na društvenim mrežama.

Slavo Lakić, član Vijeća, imao je više primjedbi i sugestija koje je istaknuo na sjednici. On je naveo da se u Komunikacijskoj strategiji navodi da je jedna od slabosti pravosudnog sistema postojanje otpora prema medijima.

“Ja se ne slažem, ne znam kad smo zaključili da postoji otpor. Ako je ovo Vijeće toliko aktivnosti preduzelo da se otvori do maksimuma, prejaka je riječ da postoji otpor. Ja ne mogu prihvatiti da ova konstatacija kao ovakva stoji”, kazao je Lakić, dodajući da je moguća konstatacija da “mi nedovoljno poznajemo i ne uvažavamo adekvatnu komunikaciju pravosuđa i javnosti”.

On je također naveo da strukovna udruženja i advokatske komore, koji se navode kao ciljna grupa, nisu u istoj ravni te da ih treba razdvojiti. Kazao je kako je advokatska djelatnost dio pravosudnog sistema, te kako advokatura ima veći ekvivalent.

Lakić je predložio da se Komunikacijska strategija usvoji, a da se usvajanje Akcionog plana odloži.

“Smatram da bi Akcioni plan trebalo učiniti što preciznijim i aktuelnijim. Znam da to nije zahvalno i da je teško raditi na tome, ali to je važan dokument koji treba učiniti efektivnim”, naveo je.

Članica Aleksandra Perković je kazala kako je njoj “upalo u oči” da se u jednoj tački navodi da se vrši nelegitiman pritisak na institucije, pitajući kakav je to legitimni pritisak, navodeći kako smatra da je to potrebno izmijeniti.

Sanela Gorušanović-Butigan, predsjednica Radne grupe, kazala je da su svi komentari dobri i da ih treba uvažiti, rekavši kako će se implementacijom tek vidjeti šta treba poboljšati i promijeniti.

Amila Kunosić je podsjetila na sugestiju sudije Lakića, navodeći kako je i ona htjela naglasiti da strukovna udruženja i advokatske komore nisu iste, te da ih treba razdvojiti.

“Bilo bi dobro da usvojimo Komunikacijsku strategiju sa svim datim primjedbama i da je dorađujemo kako bude vrijeme odmicalo i kako budemo uviđali da je treba dorađivati”, navela je Kunosić, nakon čega su na prijedlog Halila Lagumdžije usvojeni Komunikacijska strategija i Model strategije za krizno komuniciranje.

Akcioni plan za realizaciju komunikacijske strategije odložen je za jednu od narednih sjednica.