Đurković Ratko: Tursunovo Brdo nije bilo legitiman vojni cilj

Ratko Đurković. Foto: Sud BiH

Vještak vojne struke Alija Kožljak kazao je da je postojao plan za napad na bošnjačko stanovništvo Teočaka i Ugljevika. On je rekao da su napadna dejstva na Tursunovo Brdo izvedena 23. i 25. jula 1992. godine i da je Prvi bataljon bio zadužen za taj zadatak.

Kazao je da je naredba za napad išla od Istočno-bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) preko Prve majevičke brigade do Prvog bataljona.

“Tokom napada na Tursunovo Brdo vršena je artiljerijska paljba i granatiranje… Starješine su bili svjesni da posljedice granatiranja mogu dovesti do pogibije i ranjavanja”, kazao je Kožljak.

Prema njegovim riječima, napad nije potrebno fokusirati na ulazak u selo zbog rizika po civile. Dodao je da se, čak da je civilno stanovništvo bilo uz vojne jedinice, selo ne može smatrati legitimnim vojnim ciljem, jer je potrebno primijeniti princip proporcionalnosti.

“Ne postoji ni minimum opravdanja smatrati selo ciljem… Nije bilo potrebno zauzimati selo… već okolne tačke”, objasnio je vještak.

On je kazao da je komandant Prve majevičke brigade imao kontrolu nad kompletnim aktivnostima, a da je komandant Prvog bataljona imao efektivnu kontrolu u zoni te jedinice.

“On je trebao prvi saznati za zločine i trebao je inicirati pokretanje istrage preko Prve majevičke brigade”, rekao je Kožljak.

On je nalaz iznio na suđenju Ratku Đurkoviću, koji je optužen u svojstvu komandanta Prvog bataljona Prve majevičke brigade VRS-a za napad na selo Tursunovo Brdo u julu 1992. u kojem su ubijena četiri civila bošnjačke nacionalnosti, kao i dva zarobljena pripadnika Armije BiH. S njim je bio optužen i nekadašnji komandant Prve majevičke brigade Radomir Nedić, ali je postupak protiv njega razdvojen.

Vještak je obrazložio desetak borbenih izvještaja Prve majevičke brigade na osnovu kojih je izveo zaključke.

On je Odbrani potvrdio da u jednom od tih izvještaja stoji da je iz Tursunovog Brda otvorena vatra na selo Gornja Krćina, ali se nije složio da su u selu bile jedinice Armije BiH.

“Može se zaključiti da su bili vojnici ili neko sa oružjem, ali ne proizilazi da je bila jedinica na koju je trebalo otvoriti artiljerijsku vatru”, kazao je Kožljak.

On se nije složio s braniocem Milenkom Zelenovićem da navodi u izvještaju o pregrupisavanju neprijatelja i pripremi diverzantskih aktivnosti znače da je Armija BiH pripremala napad.

Rekao je da iz dokumenata nije jasno kako je došlo do pogibije i ranjavanja dva srpska vojnika. Prema njegovim riječima, navođenje obavještajnih podataka da se u Tursunovom Brdu nalazi 11 boraca i da nema civila, ne znače da nije bilo civilnog stanovništva.

Na pitanje branioca da li se može govoriti o neselektivnim napadima ako u selu nije bilo civila, vještak je rekao da obavještajni podaci nisu bili ničim potvrđeni. On je kazao da je komandant bataljona odgovoran i ako nije prisutan na licu mjesta.

“Bio je dužan prikupiti informacije i ako je bio odsutan”, rekao je vještak.

Naveo je da ima podataka o angažovanju jedinica policije, “Mandinih lavova” i “Profinih” i da su oni mogli biti pridodati kao pojačanje Prvom bataljonu, koji se spominje u izvještajima. Dodao je da je u časopisu VRS-a pronašao da su “Mandini lavovi” bili u sastavu Prve majevičke brigade, ali da ne zna od kada.

On je kazao da je zamjenik komandanta Prvog bataljona Radomir Lazić rukovodio akcijom, a da su na isturenom komandnom mjestu bili Nedić, kao i predstavnik Korpusa, te da su imali komunikaciju vezom.

Suđenje se nastavlja 21. decembra.