Petak, 4 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prijedlog izgleda spomenika na Kazanima. Foto: Ilustracija, Grad Sarajevo

Gradsko vijeće Sarajeva odbilo je predloženi amandman Naše stranke o sadržaju teksta na spomeniku na Kazanima i prihvatilo prijedlog gradonačelnice Karić.

Na spomeniku na Kazanima, za koji je Karić najavila da će biti izgrađen do kraja godine, pisat će: “Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana”, a ispod će biti upisana imena ubijenih.

Prijedlog vijećnika Naše stranke je bio da na spomeniku na Kazanima piše: “Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tokom 1992. i 1993. ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade. Broj žrtava nije konačan.”

Tokom glasanja na današnjoj sjednici Gradskog vijeća ovaj amandman je dobio podršku pet vijećnika, 10 vijećnika je bilo protiv, šest je bilo suzdržano, dok četiri vijećnika nisu nikako glasala.

Dio amandmana koji je prihvatilo Gradsko vijeće odnosi se na godinu smrti jednog od ubijenih. Uz ime Age (Lutvo) Štete će umjesto 1994. stajati 1993. godina.

Tokom rasprave vijećnik Naše stranke Adi Škaljić je rekao da su za ovaj amandman konsultovali struku i da su se vodili sudskim presudama iz 1996. i 1999. godine.

“U tim presudama se jasno navodi da su ubistva izvršena po naređenju komandanta 10. brdske brigade Armije BiH Mušana Topalovića Cace, te su za ista osuđena četiri pripadnika brigade, za pomaganje pri izvršenju jedan pripadnik brigade, a devet pripadnika brigade za sakrivanje, odnosno neprijavljivanje ovih djela”, kazao je Škaljić.

Dopredsjedavajući Gradskog vijeća Dragan Stevanović je tokom rasprave rekao da je ponosan na rukovodstvo Armije i MUP-a BiH koji su odlučili da se “u najtežim vremenima obračunaju sa odmetnutim pripadnicima koji su činili zločine”.

“Vijećnici Naše stranke su predložili amandman koji smatram prihvatljivim, ali ću na kraju glasati za prijedlog gradonačelnice Karić, ne zato što je najbolji, nego se od nečeg mora krenuti. Ovim nismo završili dok ne obilježimo svako pojedinačno mjesto stradanja naših sugrađana koji su stradali u opkoljenom Sarajevu, bez obzira na ime, vjeru i naciju”, zaključio je Stevanović.

Vijećnici Naroda i pravde su na prijedlog amandmana Naše stranke bili suzdržani, kako je objasnio vijećnik Toni Vukadin konstatujući kako se “u presudama navode imena deset ljudi, a treba 17 imena i ostaviti mjesta za još jednu N.N. osobu”, koja nije identifikovana.

Vijećnica Demokratske fronte Marijela Hašimbegović bila je suzdržana kod oba prijedloga. Za amandman Naše stranke je rekla kako je “suština teksta trebala biti delikatnije sročena, trebalo se izbjeći da se pojavi prostor da se ukalja borba Armije BiH”.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala kako su iz jame na Kazanima nakon rata, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 28 žrtava, od kojih je 21 identifikovana, a prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), riječ je o šest žrtava ženskog spola i 15 muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva je bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti. Konačan broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen.

Za ubistva počinjena na Kazanima te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigate Armije BiH. Komandant ove jedinice Mušan Topalović Caco ubijen je u Sarajevu 26. oktobra 1993. godine tokom akcije hapšenja.

Najčitanije
Saznajte više
Austrija i Njemačka najavile sankcije političarima iz RS-a: “Dodik je prešao crvene linije”
Austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger i njemačka državna ministrica za Evropu i klimu Anna Lührmann u Sarajevu najavile su zajedničke mjere zabrane ulaska u njihove zemlje za trojicu političara iz Republike Srpske zbog secesionističkih aktivnosti koje ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine, te upozorile da je Milorad Dodik svojim potezima “jasno prekoračio crvene linije“.
Oslobođeni za zločine u Vlasenici potražuje preko 14.000 KM odštete od države
Na ročištu po tužbi Dragiše Tešića protiv Bosne i Hercegovine, nakon što je oslobođen optužbi za ratni zločin u Vlasenici, preciziran je zahtjev za naknadu nematerijalne štete u iznosu od 14.080 KM.
Određen pritvor osumnjičenom za terorizam
Fotografija sudije Kelemana sa stranačkim funkcionerom SNSD-a