Rasprave o tekstu i načinu izbora rješenja pred odluku o spomeniku na Kazanima

Prijedlog izgleda spomenika na Kazanima. Foto: Ilustracija, Grad Sarajevo

Vijećnici u Sarajevu sutra će glasati o prijedlogu gradonačelnice Benjamine Karić o podizanju spomen-obilježja na Kazanima, jami na brdu iznad Sarajeva u kojoj su toku rata bacana tijela ubijenih civila. Ali pred kraj procesa koji traje od 2012. godine, predstavnici žrtava i pojedini vijećnici postavljaju pitanje o proceduri izbora rješenja za spomenik i tekst koji će na njemu pisati. U isto vrijeme bivši pripadnici “Zelenih beretki” u Sarajevu su odali počast komandantu brigade Armije Bosne i Hercegovine čiji pojedini pripadnici su odgovorni za ubistva civila.

Nakon višegodišnjih obećanja lokalnih vlasti, nova gradonačelnica je nedugo nakon početka mandata pokrenula konačnu izgradnju spomenika. Klub Naše stranke je tokom rasprave predložio drugačiji tekst.

Vijećnici iz Naše stranke smatraju da je predloženi tekst na spomeniku sa rečenicom “Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana” nepotpun i da ne govori dovoljno o tome šta su žrtve prošle u posljednjim trenucima svojih života, te da sam tekst ne identificira pravomoćno osuđene počinioce ovih stravičnih ubistava.

Protiv ovakvog teksta ranije su bili i predstavnici udruženja iz Republike Srpske.

Vijećnici Naše stranke smatraju da tekst treba da sadrži i počinioce zločina.

Kako su u petak naveli, novim amandmanom Klub Naše stranke predlaže tekst koji glasi: “Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije BiH, tokom 1992. i 1993. godine ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade. Broj žrtava nije konačan.”

Adi Škaljić, vijećnik iz Naše stranke, kaže da su tekst na spomen-ploči odobrili stručnjaci koje su kontaktirali. On govori kako se sa istinom ne trebaju praviti kompromisi ali je svjestan da vijeće odlučuje većinom glasova.

“Naša stranka je već u prošli petak predala amandman na prijedlog odluke. Nadam se da će Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojiti ovaj amandman, jer je rađen na osnovu pravomoćnih presuda Kantonalnog suda u Sarajevu, pa tekst na spomen-ploči koji smo predložili govori cijelu istinu”, kaže Škaljić.

Gradska uprave je u odgovoru na ovaj prijedlog navela da ga smatra neprihvatljivim “iz razloga što se na ovaj način negativno etiketira Armija RBiH i jedna časna brigada u njenom sastavu”.

“Uzevši u obzir doprinos 10. brdske brigade Armije RBiH u odbrani grada, žrtve koje je podnijela na tom putu, nagrađene pripadnike najvećim ratnim priznanjima, a sa druge strane odmetnute pojedince koji su djelovali samovoljno, bez kontrole, koji nisu bili u sistemu rukovođenja i komandovanja Armijom RBiH, ne možemo prihvatiti navedeni prijedlog”, navodi se u na stranici Grada u izvještaju o provedenoj javnoj raspravi.

U odgovoru se dodaje kako je Grad vodio računa o kontekstu kod teksta spomenika i da će on pokazati poštovanje prema nevino ubijenim, iako sa zakašnjenjem.

Lokacija jame na Kazanima. Foto: BIRN BiH

Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 28 žrtava, od kojih je 21 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), riječ je o šest žrtava ženskog spola i 15 muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva je bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti. Konačan broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen.

Dragan Stevanović, zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća iz Kluba gradskih vijećnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), stava je da je prijedlog vijećnika Naše stranke legitiman i da ne udara na čast i obraz Armije BiH, kako se navodi u saopštenjima pojedinih udruženja boraca Armije BiH.

“Za njega ću glasati, ali pošto ne vjerujem da će proći, glasat ću u konačnici i za odluku koju je predložila gradonačelnica jer se ovo pitanje konačno mora početi rješavati i izvlačiti, a ne sakrivati pod tepih”, kaže Stevanović, dodavši da smatra da Vijeće neće imati potreban broj glasova za usvajanje amandmana na tekst.

“Potom će se glasati o prijedlogu gradonačelnice i mislim da će u Gradskom vijeću biti odgovarajuća većina da usvoji tu odluku u prijedlogu, kako je i poslano na Gradsko vijeće. To je za mene sve apsolutno legitimno što se tiče procedure”, kaže Stevanović.

Milan Mandić, predsjednik Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije, smatra da idejno rješenje treba doći iz Republike Srpske i da na spomen-ploči mora pisati ko je počinio zločin, te ko je nastradao i na koji način.

“Ja sam se dogovorio 2016. godine sa gospodinom Izetbegovićem da će se na Kazanima postaviti spomen-ploča i da će idejno rješenje doći iz Republike Srpske, da na spomen-ploči mora pisati ko je počinio zločin, na koji način i koga su sve pobili, imena i prezimena žrtava”, kaže Mandić.
Za ubistva počinjena na Kazanima te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigate Armije BiH. Komandant ove jedinice Mušan Topalović Caco ubijen je u Sarajevu 26. oktobra 1993. godine tokom akcije hapšenja.

Godišnjicu njegove smrti danas su u Sarajevu na mezarju na Kovačima i objavom osmrtnice u novinama obilježili bivši pripadnici “Zelenih beretki”.

Sarajevo. Foto: BIRN BiH

Gradska uprava je u maju objavila tender za idejno rješenje spomenika na Kazanima koji je poništen u augustu jer nijedno od zaprimljenih pet idejnih rješenja nije bilo prihvatljivo. Javni poziv nikada nije ponovno objavljen.

Ukupan fond nagrada za idejno rješenje spomenika na Kazanima iznosio je 4.000 konvertibilnih maraka, a konkursna komisija je planirala iznose od 2.500, 1.000 i 500 KM dodijeliti za prve tri nagrade.

Grad nije do sada na svojoj stranici niti portalu javnih nabavki objavio na koji je način izabrao firmu za idejno rješenje spomenika.

U prijedlogu Odluke o podizanju spomen-obilježja Kazani, kao firma koja je izradila idejni projekat navodi se “Focus” iz Sarajeva.

Direktor “Focusa” Ermin Selimović kaže da je njegova firma zvanično radila idejni projekat koji ne prelazi cijenu od hiljadu maraka, te da ga je Gradska uprava kontaktirala jer je sa njima ranije imao saradnju.

“Oni su u svojoj arhivi vidjeli ko je od projektanata prije radio u Sarajevu i javili su mi se, tako da ja sam dao ponudu ispred svoje firme i mene su izabrali da im ja to finaliziram”, navodi Selimović.

Iz Gradske uprave nisu odgovorili na upite Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o načinu izbora kompanije i drugim procedurama za izgradnju spomenika.

Inicijativa za podizanje spomen-obilježja na lokalitetu Kazana razmatrana je još na sjednici Komisije za spomenike Gradskog vijeća Grada Sarajeva 2012. godine, a godinu kasnije je razmatrana i na Gradskom vijeću.

Uprkos obećanjima i višegodišnjim planiranjima u budžetu, stvarna procedura za izgradnju spomenika nije pokretana sve do kraja 2020. godine. Gradonačelnica Karić je u aprilu kazala kako su njeni prethodnici i drugi političari u Sarajevu ranije obećavali izgradnju spomenika, ali da to nikada nisu učinili.

“Odlučna sam da će spomen-ploča nevinim žrtvama biti postavljena u toku mandata”, rekla je Karić.