Subota, 22 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.


Dragan Vikić. Foto: BIRN BiH

Vještak je kazao da je, prema pravilniku, Odred specijalne policije bio u sastavu Uprave za uniformisanu policiju, ali da smatra da je faktičko stanje promijenjeno odlukom Predsjedništva Republike BiH. On je rekao da je Predsjedništvo na sjednici održanoj u septembru 1991. godine prihvatilo prijedlog da treba precizirati nadležnost za upotrebu specijalne policije i da smatra da treba da to bude u nadležnosti ministra unutrašnjih poslova.

Pušina je optužen sa Draganom Vikićem, Nerminom Uzunovićem i Mladenom Čovčićem za ubistva osam ratnih zarobljenika u Velikom parku počinjena 22. aprila 1992. godine. Vikić je, kao bivši komandant Specijalne jedinice i komandant Jedinice rezervnog sastava, optužen da nije spriječio ni preduzeo mjere na kažnjavanju podređenih, kao i Pušina, koji je bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za uniformisanu policiju. Uzunović i Čovčić su optuženi kao nekadašnji pripadnici Jedinice rezervnog sastava policije.

Matijević je objasnio da vojska ima nadležnost za postupanje prema vojnim licima, a da su pripadnici policije, ukoliko se nađu u situaciji sa ratnim zarobljenicima, dužni da preduzmu radnje na njihovom obezbjeđivanju i da ih predaju vojnim organima.

Govoreći o postupanju komandanta Odreda specijalne policije nakon saznanja o ubistvu, Matijević je kazao da je on, kao i svi pripadnici ministartsva unutrašnjih poslova, bio dužan da preduzme radnje na otkrivanju i lišavanju slobode počinilaca.
Vještak je precizirao da komandant Odreda nije imao nadležnost za operativne radnje na rasvjetljavanju djela, odnosno uviđaj, što je posao Uprave za sprečavanje i otkrivanje kriminaliteta.

“Događaj se zbio u zoni Odreda. Bio je dužan da obavijesti Upravu”, rekao je Matijević, napominjući da je uz telefonsko obavještavanje obavezno bilo i slanje depeše sa potrebnim informacijama.

Tužiteljica Vesna Ilić pitala je vještaka da li smatra da su pravilnici i zakoni derogirani zaključcima Predsjedništva kad su u pitanju nadležnosti nad specijalnom policijom, na šta je on kazao da ne može ulaziti u to šta je bilo i kako je funkcionisalo u praksi. Na pitanja članova Vijeća, Matijević je rekao da smatra da je Predsjedništvo usvojilo te zaključke jer je zbog usložnjene situacije specijalna policija bila preopterećena. Napomenuo je da je u svim drugim republikama specijalna policija bila u nadležnosti ministra. Na pitanje da li ima neki dokaz da je nakon sjednice Predsjedništva promijenjeno faktičko stanje, vještak je odgovorio da nema.

Tužiteljica je prezentovala depeše upućivane od pomoćnika ministra komandantu Odreda.

“Ja sam stavio akcenat na upotrebu jedinice. Nisam našao da je načelnik Uprave (koristio)”, kazao je Matijević.

Tužiteljica je vještaka pitala i o imenovanju Štaba za koordinisanje snaga policije na čije čelo je postavljen Pušina 14. aprila 1992. godine. Matijević je rekao da je pitanje da li se Štab sastajao, te da ga vidi kao sponu između ministra i operativnih jedinica.

Vikićeva braniteljica Adna Dobojlić kazala je da Predsjedništvo nije donijelo nikakvu odluku, te vještaka pitala o procedurama izmjena i usvajanja pravilnika i zakona na Vladi i Skupštini. Matijević je ostao pri tvrdnji da se situacija nije promijenila de jure, ali da jeste de facto.

“Ko se sjeća kakva je situacija bila ‘91. i ‘92… ko se bavio promjenama pravilnika, pa nije se mogla Vlada pošteno sastati”, rekao je Matijević.

Vikićeva Odbrana takođe je prezentovala određene dokumente iz kasnijeg perioda koje je pomoćnik ministra za uniformisanu policiju slao komandantu Odreda.

“Ovo pitanje administriranja je jedno, ja sam govorio o upotrebi jedinice”, kazao je Matijević.

Dobojlić je vještaka pitala kako može tvrditi da komandant Odreda nije preduzeo sve što je mogao nakon počinjenih ubistava, na šta je Matijević rekao da je Uprava za sprečavanje i otkrivanje kriminaliteta trebala biti obaviještena odmah.

“Ja kao pripadnik policije ću uhapsiti ubicu na ulici”, kazao je vještak.

Na pitanje da li je, u slučaju da je ubistva počinio pripadnik Državne bezbjednosti a njegov pretpostavljeni bio u Domu policije, taj pretpostavljeni bio dužan da reaguje, vještak je odgovorio da jeste apsolutno.

Nastavak suđenja je 15. oktobra.

Povezane vijesti
Saznajte više
Naredne sedmice izricanje presude Dodiku i Lukiću
U Sudu Bosne i Hercegovine naredne sedmice planirano je izricanje prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i bivšem vršiocu dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a” Milošu Lukiću, koji se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Dodik na sjednici stranke o vraćanju VRS-a, odbacivanju Suda i Tužilaštva BiH, te najavi protesta i mitinga
SNSD smatra da nikakva presuda protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, ne treba biti donesena, te poziva na mitinge podrške da se usvoje raniji zaključci Narodne skupštine o afirmaciji Vojske Republike Srpske, zakona o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH, te odbacivanju državnih pravosudnih institucija, rečeno je tokom sjednice Glavnog odbora stranke u Banjoj Luci.
Dežurni policajac nije čuo galamu u stanici u Osmacima
Tužilaštvo traži ponovno suđenje Mustafi Vrapcu