Nikada nije saznao ko mu je prijetio jer je u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu istraga zatvorena. U odgovoru iz Tužilaštva kojeg pokazuje novinarima piše da “iz spisa proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo”.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo nije odgovorilo na upit BIRN-a BiH o prijavi našeg sagovornika, koji je tada, osim prijave protiv nepoznatih lica za prijetnje koje je dobio, prijavio i nepravilnosti kojima kaže da je svjedočio. One su se ticale namještanja tendera u državnim firmama u Bosni i Hercegovini.

On navodi kako je najprije dobio otkaz u jednoj, a potom i drugoj firmi za koju je počeo raditi u Mostaru.

“Vjerujem da je neko nazvao i rekao da me izbace s posla”, kaže on i dodaje kako njegova supruga već šest godina ne radi.

U mjesecima i godinama nakon prijave kaže da je prestala da radi i njegova firma koju je osnovao prije nego što je dobio otkaz.

“Firmu koju sam imao je zatvorena, i klijente u BiH – sve sam izgubio. Ta hobotnica je na svim stranama, tu nema boje više, stranke, samo je upitna lova i kako sačuvati novac kojeg su pokrali”, rekao je Haris, koji je pristao da govori za BIRN BiH uz zaštitu identiteta.

On je prvu prijavu nakon prijetnji koje je dobio podnio Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) u januaru 2015. godine. U njoj je opisao način na koji su mu upućene prijetnje i moguće razloge za njih.

Drugu krivičnu prijavu podnosi u Federalnom MUP-u u maju iste godine. U njoj je prijavio kompaniju za koju kaže da je dobijala sve specifične tendere iz informacione oblasti kojom se bavio, zbog potvrde kojom se tvrdilo da je jedini ovlašteni partner, izbjegavajući time konkurenciju u BiH.

On je mislio da će nakon što prijavi ovakav način rada, Tužilaštvo BiH u šest do devet mjeseci sprovesti istragu i podići optužnicu.

Poslove koje je prijavio koštali su četiri do pet puta više nego što je njihova stvarna cijena, smatra Haris, objašnjavajući da su time uzimali sebi novac od građana. Vjeruje da je cijena tendera povećana za više stotina hiljada maraka.

“To je ogroman budžetski novac koji se jednostavno crpio”, kaže on.

Prijava protiv istražitelja i nestanak dokaza

Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH

Svoju je prijavu je podnio i Tužilaštvu BiH. Nezadovoljan radom dvojice istražitelja kojima je davao iskaz, on ih je prijavio Državnoj agenciji za istrage iz zaštitu (SIPA). Dok pokazuje dopis SIPA-e, on objašnjava da su mu odgovorili kako su postupali po njegovoj usmenoj prijavi i svu dokumentaciju kompletirali i proslijedili u Državno tužilaštvo.

Iz SIPA-e do objave ovog teksta nisu odgovorili na upit.

U još jednom dokumentu koji pokazuje, navodi se kako se njegov predmet u Tužilaštvu BiH obnavlja jer je dokumentacija izgubljena. U sistemu nema njegove prijave zbog čega cijeli proces počinje ispočetka, navodi se u dopisu koji je dobio od Državnog tužilaštva i u koji je BIRN BiH imao uvid.

“Kad odeš na Državno tužilaštvo, to je vrh države, nema dalje i neko ti četiri godine drži papire u ladici. Šta možeš očekivati od države? Ništa”, kaže sagovornik BIRN-a BiH.

Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o istrazi po Harisovoj prijavi o nepravilnostima, niti komentarisali njegovu prijavu dvojice istražitelja.

Prema dokumentima, Tužilaštvo BiH je dvije godine od dopisa da je izgubilo njegove dokumente javilo kako su dokumenti ponovo nađeni i kako se istraga i dalje vodi u tom predmetu. Nakon toga je nastalo novo zatišje, kaže on.

Zbog dugog trajanja istrage on vjeruje da ne postoji dovoljno želje da se korupcija procesuira.

“Ne prijavljuj ništa, ne budi lud”

Haris kaže kako je prijavljujući korupciju izgubio nadu da će se nešto desiti. Svojim radom, domaće pravosuđe poručuje da će prijavitelji svojom prijavom samo dodatno izgubiti, vjeruje on.

“Ne prijavljuj ništa, ne budi lud, jer nećeš sigurno dobro proći”, kaže.

Izvještaj stručnjaka za Evropsku komisiju zaključio je ranije kako pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije.

Prema broju optužnica podignutih za djela korupcije i otkrivenih slučajeva krupne korupcije organizacija Transparency International također zaključuje da u BiH nema procesuiranja korupcije na visokom nivou. Izvještaj “Sprečavanje nekažnjivosti u slučajevima korupcije visokog nivoa”, ističe da posebno zabrinjava trend sve većeg broja prijava korupcije u samim tužilaštvima i sudovima što dodatno narušava povjerenje u pravosuđe.

“Niko još u ovoj državi nije odgovarao za visoku korupciju a toliko ima primjera, samo iz mog slučaja imaju sve ‘crno na bijelo’. Čak i ako imamo slučajeve, oni propadnu zbog lošeg vođenja istrage. Tužilaštvo ne radi svoj posao, gubi dokumente, krije dokumente”, kaže on.

Njegovoj prijavi nije pomoglo niti to što su mediji o nepravilnostima koje je otkrio pisali 2019. godine.

“Svi ovu teritoriju vide kao mjesto za pranje para i korupciju. Ovdje se niko nikoga ne boji, jer niko nije odgovarao ni za šta, i sve dok je tako korupcije će biti. Samo napreduješ u hijerarhiji. To je samo pitanje ko vlada u tom trenutku, praksa ostaje ista, i danas imaju ljudi koji odlučuju ko će dobiti tendere”, smatra on.

Tekst je nastao u okviru projekta „Transparentnošću protiv korupcije u pravosuđu“ uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije”, koga implementiraju Centri civilnih inicijativa, kao vodeći partner. Sadražaj teksta je isključiva odgovornost BIRN-a BiH i ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.