Predstavljanje projekta u Sarajevu. Foto: EMAUS.
U protekle tri godine, zbog neadekvatnog rada na sprečavanju trgovine ljudima, Bosna i Hercegovina je bila na listi posmatranja sačinjenog na osnovu izvještaja američkog State Departmenta. Usvajanjem Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2020.–2023. godina, formiranjem timova sa organizacijama civilnog društva, pružanjem pravne i drugih vrsta pomoći žrtvama trgovine ljudima, BiH je skinuta s liste posmatranja i nalazi se u drugoj grupi, rečeno je na konferenciji za medije u Sarajevu.
Amela Efendić, voditeljica Ureda “Međunarodnog foruma solidarnosti (MFS) – Emmaus” Sarajevo, organizacije koja se bavi zbrinjavanjem djece i odraslih žrtava trgovine ljudima, rekla je kako je cilj da se ojača partnerstvo civilnog sektora sa državnim institucijama u izradi strateških dokumenata i realizaciji aktivnosti za borbu protiv trgovine ljudima.
“Kroz jedno od naših skloništa, čiji je kapacitet 80 mjesta, imali smo u ovoj godini 298 zbrinutih žrtava. Veliki broj tih žrtava trgovine ljudima jako dugo boravi u skloništu, zbog čega dolazi do reviktimizacije. Glavni problem su sudski procesi koji traju po dvije-tri godine. Zamislite vi za taj period dijete koje mora da boravi u skloništu”, kazala je Efendić.
Trgovina ljudima mijenja trendove i oblike iskorištavanja, rečeno je na konferenciji, kao i da se u proteklom periodu najčešće radilo o pokušajima eksploatacije i vrbovanja putem interneta, upozorili su iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, kazao je kako se radi o teškom kršenju ljudskih prava i sloboda, protiv kojeg se treba boriti na četiri nivoa – identifikacijom potencijalnih žrtava trgovine ljudima i prevencijom, podizanjem svijesti o ovom problemu i krivičnim gonjenjem počinilaca.
“U prošloj godini smo imali 70 identifikovanih žrtava trgovine ljudima. U prvih šest mjeseci ove godine imamo 42 žrtve. Sve je to povećanje u odnosu na prethodne godine”, naveo je Rizvo i dodao da najveći broj žrtava ostaje neotkriven.
Prema njegovim riječima, bez pomoći organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom žrtava trgovine ljudima, državne su institucije nemoćne da se bore s ovim problemom.
“Mi smo u prošloj godini imali puno više istraga i optužnica za ova krivična djela. Imali smo dvije pravosnažne presude na kaznu zatvora od pet godina i jednu prvostepenu za dva počinioca od deset godina”, rekao je Rizvo.
Na konferenciji je istaknut i primjer dobre saradnje organizacija civilnog društva i policijskih agencija u Tuzli koja je rezultirala sprečavanjem trgovine ljudima. Organizacija civilnog društva je nakon prijave za dogovoreni brak iz jedne lokalne zajednice alarmirala policiju, koja je spasila djevojčicu.
“Marginaliziranost ovih skupina koje se vrbuju predstavlja dobru šansu za počinioce, jer oni nikog ne interesuju, pa čak ni sistem koji je oko njih. Naši sistemi nisu dovoljno povezani i osjetljivi da reaguju na određene situacije”, rekla je Saliha Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Konferencija u Sarajevu je održana u cilju prezentacije projekta “Glas organizacija civilnog društva u borbi protiv trgovine ljudima”. Projekat je osmišljen s ciljem da podrži jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini za intenzivnije i vidljivije učešće u procesima razvoja politika, institucionalnog monitoringa, promocije i zaštite ljudskih prava, s posebnim osvrtom na zaštitu ženskih ljudskih prava žrtava trgovine ljudima i rodno utemeljenog nasilja.
Projekat finansira EU, a realizuje “Međunarodni forum solidarnosti – Emmaus”, u partnerstvu s organizacijama “Astra” iz Srbije i “Praktisk Solidaritet” iz Švedske.
Aktivnosti se sprovode u saradnji sa Odsjekom za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva bezbjednosti i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara BiH.
