Zakon o kažnjavanju govora mržnje povučen sa Skupštine Kantona Sarajevo

Skupština Kantona Sarajevo. Foto: Screenshot YouTube

“Poenta je u tome da bih bio presretan ako bismo mogli da povučemo zakon, uz veliku molbu da na tragu diskusija kolega uputimo jedan zaključak prema federalnom nivou”, kazao je Marjanović na sjednici Skupštine Kantona Sarajeva.

Skupština KS-a je jednoglasno usvojila zaključak Damira Marjanovića kojim bi se uputila zajednička inicijativa federalnom nivou za rješavanje problema govora mržnje kroz zakonski okvir.

U ranijoj diskusiji zastupnik Zvonko Marić problematizirao je nadležnost u sprovođenju zakona, govoreći da nije najjasnije “kako će se procesuirati neko ko u Visokom upotrebljava govor mržnje, a potom dođe u Sarajevo”, te sam pojam mržnje za kojeg je rekao kako mu nije jasno ko će ustanoviti njegovo značenje.

“Ovdje nije nastala šteta u mjestu gdje ste nekoga uvrijedili, nego odakle je onaj kojeg ste uvrijedili. Ukoliko ste uvrijedili građanina Sarajeva, on može tražiti mehanizam zaštite”, objasnio je Marjanović u odgovorima na zastupnička pitanja.

Haris Zahiragić je naveo nekoliko njemu spornih termina koji se upotrebljavaju u ovom Prijedlogu zakona, poput proganjanje i pokušaj govora mržnje.

“Prva stvar i trivijalna da ovaj zakon nema strukturu zakona, nema pojmovnik, nema zaključak, ima tri člana koja su šturo napisana (…) Uznemiravanje je subjektivni osjećaj svakog od nas, to što mene uznemirava, ne mora značiti da uznemirava svakoga od nas”, kazao je Zahiragić.

Klub Stranke demokratske akcije (SDA) je prema riječima Mahira Devića ranije u medijima rekao kako ovaj Prijedlog zakona neće dobiti podršku.

“Apsolutno podržavamo napore i inicijative da se uvede higijena govora u javnom prostoru. Možda bih bio jedan od najsretnijih ljudi da se to uvede, ali ne na ovakav način, vjerovatno bih s merakom prijavio ljude koji naručuju tekstove”, kazao je Dević, objašnjavajući da donoseći kantonalni Krivični zakon “koji tretira nedefinisani govor ocjenjuje vrlo opasanim”.

Zastupnik Damir Nikšić je podsjetio kako je predlagao da bude uvršten i govor mržnje u Zakon zbog političke pripadnosti, tvrdeći da je takav govor mržnje najčešće zastupljen, te da je sam vrijeđan na tom osnovu. Skupština KS-a, naveo je on, ima dužnost zaštititi javno zdravlje građana u što spada i mentalno, te da moraju zaštititi javni moral i njegovati javnu kulturu.

“Ako bi koristili komentare na portalima, zaključili bismo da je naše društvo zaraženo mržnjom”, kazao je on, dodajući da ovakav Prijedlog zakona o kažnjavanju govora mržnje ocjenjuje šturim i nedovoljnim.

Ni zastupnica Amra Hasagić ne može dati podršku ovom Prijedlogu zbog nepreciznosti kako je rekla u raspravi, iako smatra “da je govor mržnje jedno zastrašujuće i uznemiravajuće ponašanje, jedna devijantna pojava u našem društvu, kojem mi zakonodavci trebamo stati u kraj”. Ona ne može, kako je navela, podržati zakon koji bi štitio lica s imunitetom, a ne bi pružio podršku građanima.

Marjanović je kazao kako niti jedna riječ predloženog zakona nije napisana u cilju kako bi štitila ljude koji sjede u skupštini od “onih zbog kojih sjede tu”.

Iz Kluba Socijaldemokratske partije (SDP) su pozvali također da zajedničkom inicijativom krenu na veći nivo vlasti.

Predloženim zakonom bi se zabranio i kaznio govor mržnje od šest mjeseci do pet godina, a koji je usmjeren prema grupi ljudi ili pripadniku grupe zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, porijekla, boje kože, spola, spolnog opredjeljena, seksualnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invalidnosti ili kakvih drugih osobina.

“Govor mržnje se definiše kao korištenje govora za napad, pogrdno, uvredljivo, zastrašujuće i uznemirujuće izražavanje koje potiče na nasilje, mržnju i diskriminaciju”, navodi se u članu jedan ovog Prijedloga zakona.

“Ko putem novina, radija, televizije, kompjuterskog sistema ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema grupi ljudi ili pripadniku grupe zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, porijekla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, seksualnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invalidnosti ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine”, također je navedeno.

Nacrt ovog zakona jednoglasno je usvojen u martu prošle godine, nakon čega je uslijedila javna rasprava u produženom trajanju zbog pandemije koronavirusa, a potom i izmjene u skladu sa pristiglim prijedlozima i amandmanima.