Ponedjeljak, 10 Marta 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Ljudi pokušavaju preskočiti ogradu Međunarodnog aerodroma u Kabulu 16. augusta 2021. godine. Foto: EPA-EFE/STRINGER

Balkanske vlade kažu da su spremne da pomognu u evakuaciji svojih preostalih građana iz Afganistana nakon što su talibanske snage preuzele kontrolu nad Kabulom tokom vikenda i nakon što su SAD povukle svoje preostale snage. Pretpostavlja se da je većina građana sa Balkana koji se još nalaze u toj zemlji sigurna.

Iz Sjeverne Makedonije navode da rade na osiguranju povratka oko 100 svojih državljana iz Afganistana, a to su većinom zaposlenici privatnih firmi, te dodaju da vjeruju da su svi ti ljudi zasad sigurni.

Oni navode da, iako je nekoliko srodnika tih ljudi zvalo Vladu, niko još nije tražio njenu pomoć u evakuaciji, što upućuje na to da će većina njih izaći letovima koje organiziraju njihove firme.

U nedjelju je ministar vanjskih poslova Bujar Osmani razgovarao sa svojim turskim kolegom Mevlütom Çavuşoğluom, nakon čega je izjavio da je Turska spremna pomoći u evakuaciji ako bude potrebe. Turske trupe osiguravaju aerodrom u Kabulu.
Turska i sama ima najveći broj stranaca u toj zemlji, nakon SAD-a, a ujedno je i jedna od nekolicine zemalja koje još nisu zatvorile svoje ambasade.

U ponedjeljak su iz Turkish Airlinesa rekli da je njihov avion na putu za Kabul radi evakuacije 324 turskih državljana. U međuvremenu je Turska poslala 600 vojnika da štite aerodrom. U Kabulu su takođe prisutne i turska policija i žandarmerija.
Sinoć je turski ministar vanjskih poslova zamolio sve preostale građane u zemlji da budu u kontaktu sa ambasadom u vezi sa planovima za evakuaciju.

Otpravnik poslova Ambasade Srbije u Indiji, koja takođe pokriva i Afganistan, Siniša Pavić izjavio je u nedjelju da nijedan državljanin Srbije nije zatražio evakuaciju iz Afganistana, iako je u ponedjeljak rekao da njih troje sada želi da pobjegne iz te zemlje.

“Od jutros imamo informacije o troje naših državljana koji se nalaze u Afganistanu. Sa njima smo u permanentnom kontaktu i radimo na njihovoj hitnoj evakuaciji s obzirom na dramatičnost situacije u Kabulu,” izjavio je Pavić za Tanjug.

Dvoje državljana Srbije reklo je za N1 televiziju da su u kontaktu sa Ambasadom Srbije u Indiji, te da se u Kabulu nalazi još jedna državljanka.

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije nije odgovorilo na upit BIRN-a o ukupnom broju državljana Srbije u Kabulu ili o planovima za njihovu evakuaciju.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Kosova kazalu su da je uspostavljena linija za pomoć (+38345492316) na kojoj građani mogu dobiti informacije o uputama za evakuaciju. Nisu kazali koliko se državljana Kosova nalazi u Afganistanu.

“Kosovska vlada radi … na identifikaciji državljana Kosova koji su tamo i pruža pomoć u evakuaciji,” kazali su iz ministarstva, dodajući: “Skupa sa našim međunarodnim partnerima, koristimo sve načine i sredstva da omogućimo sigurnu evakuaciju za sve.”

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u nedjelju da je u Afganistanu ostalo oko 20 do 30 hrvatskih državljana, ali su njihovi poslodavci organizirali njihov povratak.

U ponedjeljak je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman rekao da “je u toku evakuacija naših ljudi,” dok su mediji izvijestili da je sedam hrvatskih državljana stiglo u Dohu.

Neki su navodno uspjeli izaći u ponedjeljak ukrajinskim avionom.

“Ukrajinski avion stacioniran u Afganistanu prevezao je državljane Ukrajine, Nizozemske, Hrvatske, Bjelorusije, Afghanistana iz Kabula. Oni su sada sigurni,” napisao je na Twitteru u ponedjeljak ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba.

Iz Bosne i Hercegovine kažu da je ambasada te države u Pakistanu, koja takođe pokriva i Afghanistan, primila informacije o pet državljana u Afganistanu.

Prema tim informacijama, svi se nalaze u blizini aerodroma u Kabulu, a njihovi životi zasad nisu u opasnosti. Ministrica vanjskih poslova BiH navodi da je tim građanima obećana evakuacija od strane njihovih firmi. Danas tokom dana je saopšteno da se ukupno devet građana BiH javilo za pomoć u evakuaciji.

Prošlog petka vlada Rumunije pozvala je sve preostale građane da se vrate kući. Vjeruje se da se u toj zemlji nalazi oko 60 Rumuna. Vlada nije izdala nove informacije od tada, niti je otkrila neke planove za njihov siguran povratak.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Moldavije za BIRN su kazali da su neki državljani zatražili pomoć pri evakuaciji iz Afganistana. Kako je rečeno iz ureda za medije, oni će biti “potpuno uključeni u evakuaciju državljana Moldavije osiguravajući koordiniranu komunikaciju putem diplomatskih kanala sa partnerskim zemljama koje imaju diplomatska predstavništva u Kabulu.”

Moldavski diplomati su navodno u kontaktu sa svojim kolegama iz Rumunije i Ukrajine kako bi se pomoglo državljanima Moldavije ako bude potrebno. Posljednji moldavski avion koji vozi na liniji za Afganistan poletio je iz te zemlje u nedjelju nakon što su Talibani preuzeli kontrolu. Kako navode iz moldavske Uprave za civilno zrakoplovstvo, u Kabulu se nalazi još samo jedan moldavski avion unajmljen od strane UN-a.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore izjavili su u ponedjeljak da nijedan državljanin te zemlje nije tražio pomoć pri evakuaciji iz Afganistana. Navode da svi kojima je pomoć potrebna trebaju kontaktirati ambasadu Srbije u Delhiju. Bugarska i Albanija nisu objavile nikakve informacije o mogućoj evakuaciji preostalih državljana iz Afganistana.

Talibani su u nedjelju zauzeli glavni grad Afganistana i proglasili završetak građanskg rata. Srušena je Vlada koju podupiru SAD. Mnoge zemlje, predvođene Sjedinjenim državama, evakuiraju ljude sa aerodroma u Kabulu.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Optužbe za ratne zločine nisu prepreka: Srbija 2024. povećala izvoz naoružanja Izraelu čak 30 puta
    Vrijednost srpskog izvoza naoružanja Izraelu porasla je sa 1,4 miliona evra u 2023. na 42,3 miliona u 2024. godini, uprkos rasprostranjenim optužbama protiv Izraela za ratne zločine u Gazi, pokazuje zajedničko istraživanje BIRN-a i izraelskog lista Haaretz
    Crnogorski ‘vikend ratnici’ rijetko se gone za zločine u ratovima 90-tih
    'Vikend ratnici' su bili dobrovoljci koji su dolazili i odlazili iz ratnih zona 90-ih godina. Mnogi su bili iz Crne Gore, ali malobrojni su se suočili s pravdom za ratne zločine koje su počinili.
    Odata počast fotoreporteru Paulu Loweu, hroničaru opsade Sarajeva