Nakon što je slučaj prijavio Gradskoj izbornoj komisiji Tuzla (GIK), koja ga nije obavijestila o sprovođenju ponovnog brojanja glasova, on je uputio prijavu Ministarstvu unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (MUP TK) a Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je pokrenulo istragu. Ali do danas Habul nije obaviješten da je istraga završena.

“Neradom, kašnjenjem rada Tužilaštva meni je onemogućeno moje pravo da budem gradski vijećnik što sam po broju glasova trebao da budem”, kaže on.

Tokom pet godina koliko traje istraga, Habul kaže da su on i njegova porodica izloženi raznim pritiscima. Kategoričan je da toga ne bi bilo da je Tužilaštvo  okončalo istragu i riješilo slučaj.

Iz Kantonalnog tužilaštva objašnjavaju da su u oktobru 2020. godine donijeli naredbu o provođenju istrage protiv nepoznate osobe zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo izborna prevara.

Oni nepoznatoj osobi stavljaju na teret da je u oktobru 2016. godine u Tuzli, svjesna da je krivotvorila rezultate izbora za glasanje za institucije u Federaciji, upisala neistinite rezultate u izborne isprave i to vršnjem prepravljanja originalnih obrazaca za zbirne rezultate za određena biračka mjesta na kojima je bio označen kandidat Jasmin Habul kao kandidat stranke SBB, s ciljem da se objave rezultati glasanja koji ne odgovaraju obavljenom glasanju.

Vehid Šehić iz Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, koji ima sudačko i tužilačko te iskustvo rada u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), smatra da je istraga od pet godina preduga i da je već morala biti završena. Kako god ona završi sada neće postići svoj cilj jer je mandatni period na koji se Habul žalio već prošao.

Duge istrage ugrožavaju sam pravosudni postupak, jer dokazni materijali u slučaju izbornih prevara budu zakonski uništeni nakon određenog vremena.

“Treba nešto tu promijeniti, treba skratiti te rokove, jer se izborni materijali nakon izvjesnog vremena uništavaju, što je po zakonu. Tu treba razmišljati da u svim postupcima koji se vode, to se mora uzeti i čuvati do okončanja postupka”, navodi Šehić.

Beskonačni rokovi za sprovođenje istraga

Kantonalno tužilaštvo u Tuzli. Foto: Miroslav Petrović

Tuzlansko tužilaštvo kaže kako su u Habulovom predmetu kontinuirano radili na istrazi i provjerama koje su uključivale saslušanje većeg broja svjedoka, te da su uradili grafološko vještačenje i izuzeli dokumentaciju iz Centralne izborne komisije.

Naredbu o sprovođenju istrage donijeli su krajem 2020. godine. Habula su tužioci do sada dva puta saslušavali. Iz Tužilaštva navode kako postoje predviđeni rokovi za završetak istrage u predmetima protiv nepoznatih počinilaca.

“Ali postoji jasna namjera Tužilaštva da se kontinuirano provode sve moguće radnje kako bi se utvrdio identitet i procesuira počinilac ili više njih. To se u ovom Tužilaštvu kontinuirano i radi”, naveli su iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona.

U odgovoru se dodaje kako je istragom utvrđeno da je krivično djelo počinjeno, ali radi brojnosti osoba koje su učestvovale u izbornom procesu na spornim biračkim mjestima “veoma je teško utvrditi ko stoji iza toga”.

“Naročito obzirom na činjenicu koja je utvrđena, da je došlo do višestrukog ponavljanja poteza po obrascima za zbirne rezultate preko već ispisanih sadržaja, što otežava istražne radnje”, navode u odgovoru.

Šehić je mišljenja da se rokovi istraga i postupaka trebaju ograničiti izmjenom krivičnog zakona i da bi takvo postupanje vratilo vjeru građanima u pravosuđe.

“Mi moramo i u naše zakonodavstvo uvesti taj razumni rok da procesi ne traju godinama, jer mnogi procesi zastare, a da se ne završi ista ta stvar, ili čitav sudski postupak, što je apsolutno neprihvatljivo. To je nemjerljiva šteta i državi, ali i onima koji su tražili zaštitu od suda”, kaže on.

Habul je nakon donesene naredbe o sprovođenjenju istrage osjetio nadu da će se uskoro okončati proces i da će se odgovorni suočiti sa procesuiranjem.

“Vjerujem da će se to sprovesti, ali sama dinamika me zabrinjava što dugo traje. Ja ne sumnjam da će Tužilaštvo dovesti tu neku ocjenu stanja, time što su rekli da je počinjeno krivično djelo, moja satisfakcija je da će se akteri pronaći”, rekao je Habul.

On tvrdi da mu je ugroženo osnovno ljudsko pravo da bude biran, od trenutka kada smatra da je ostao bez mogućnosti da uputi apelaciju CIK-u na ponovno brojanje glasova, pa do nedobijanja mandata.

“Meni su narušena osnovna ljudska prava, kao građanina koji ima pravo da bude biran i izabran. Ja sam dobio mogućnost da budem biran, građani su mi dali to povjerenje, ali nisam izabran”, ističe on.

Zbog sporosti domaćeg pravosuđa da procesuira prijavu nepravilnosti, Habul kaže kako se planira obratiti i Evropskom sudu za ljudska prava, ukoliko istraga bude trajala još dugo.

Domaće pravosuđe rijetko je podizalo optužnice za izborne prevare. BIRN BiH je ranije pisao da je nakon dugog perioda nekažnjivosti izbornih prevara u Bosni i Hercegovini, domaće pravosuđe tokom 2020. godine pokrenulo nekoliko procesa ali su tri presude završile tek uslovnim kaznama. Stručnjaci su BIRN-u BiH kazali da takve presude ne odvraćaju počinioce od ponavljanja.

Istrage o izbornim nepravilnostima u Zvorniku još uvijek traju, tri godine od kada su podnesene prijave.

Bez vladavine prava nastupa pravna nesigurnost

Dio emisije TV Justice iz septembra 2020. godine

Kada je prijavio slučaj izborne prevare u svog gradu, Habul je dobio veliku podršku građana, poznanika, ali i osoba iz drugih gradova BiH koji su se suočavali sa sličnim problemima.

Nakon određenog vremena, kaže Habul, ta podrška je slabila, a ljudi koji su bili uz njega ili su se borili u svom slučaju, odstajali su zbog prevelikih troškova. Neki su napustili BiH. Habul smatra da zbog nekažnjivosti kriminala građani gube povjerenje u pravosuđe.

“Ljudi koji su bili bliski meni, kod kojih sam imao veliku moralnu, fizičku, psihičku vrstu podrške su napustili ovu zemlju. Oni su kroz stvari koje su vidjeli, pa i kroz moj primjer odlučili napustiti sve ovo i otišli vani”, kaže on.

Borba traje predugo a troškovi se povećavaju, dodaje on. Za građane je to poruka da ne trebaju prijavljivati nezakonitosti, govori Habul. Ali on kaže da želi da “raskrči put” za neke nove generacije koje se budu našle u sličnim problemima.

“Na svom primjeru pokazujem da ne treba posustati i da treba ići do kraja, možda ću ja biti žrtva svega toga, ali možda će neko biti uspješniji od mene”, govori Habul.

Solidarnost, borba za pravnu državu i vladavinu prava je kolektivno pravo i obaveza svih građana, smatra Šehić, objašnjavajući da Habulova prijava izborne prevare nije individualni problem njega, nego kolektivni problem društva u cjelini, kojeg svi zajedno trebaju mijenjati.

Kada ne postoji vladavina prava, onda nastupa pravna nesigurnost građana, kojima je cilj da dočekaju pravdu u državi u kojoj žive, kaže Šehić.

“Onda se dešavaju oslobađajuće presude za neke osjetljive predmete, a onda se gubi povjerenje u sudsku vlast, a kad se izgubi to povjerenje onda u toj državi ne cvjetaju nikome ruže jer se onda građani osjećaju nejednako i nesigurno u samu svoju zaštitu”, kaže on.

Tekst je nastao u okviru projekta „Transparentnošću protiv korupcije u pravosuđu“ uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije”, koga implementiraju Centri civilnih inicijativa, kao vodeći partner. Sadražaj teksta je isključiva odgovornost BIRN-a BiH i ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.